Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Osnovne informacije o digitalnoj televiziji

Digitalni sustav odašiljanja televizijskog signala ima brojne prednosti kao što su: bolje iskorištavanje radiofrekvencijskog spektra, bolja kakvoća slike i zvuka, mogućnost implementacije dodatnih sadržaja (digitalni teletekst i EPG), mogućnost implementacije televizijskog signala visoke kakvoće slike i zvuka (HDTV) te mogućnost korištenja povećanog omjera stranica slike (16:9), budući da digitalni sustav odašiljanja na određenoj odašiljačkoj lokaciji koristi jedan televizijski kanal za odašiljanje multipleksa u kojem se nalazi veći broj televizijskih programa i sadržaja.

 

Radiofrekvencijski spektar je prirodno ograničeno dobro. HAKOM ima za cilj upravljati tim dobrom na što učinkovitiji način. Za televiziju je namijenjen dio radiofrekvencijskog spektra koji je podijeljen na kanale. Svaki kanal opisuje njegova središnja frekvencija i širina kanala. U UHF televizijskom području širina kanala je 8 MHz. Kod analognog odašiljanja jedan televizijski program zauzima cijelu širinu jednog radiofrekvencijskog kanala, a kod digitalnog odašiljanja televizijskog signala odašilje se multipleks signala u kojem se nalazi veći broj televizijskih programa (4 ili 5 u SDTV kakvoći slike uz primjenu MPEG-2 norme) i dodatnih sadržaja. Digitalni način odašiljanja koristi postupke kodiranja koji omogućavaju da se u istu širinu kanala kao u analognoj televiziji smjesti veći broj televizijskih programa te na taj način bolje iskorištava radiofrekvencijski spektar.

 
Budući da je tijekom godina potreba za televizijskim kanalima neprekidno rasla, došlo je do velikog zagušenja radiofrekvencijskog spektara namijenjenog radiodifuziji, te je postalo gotovo nemoguće uvoditi nove televizijske programe u analognoj tehnologiji odašiljana. Kroz dugi niz godina razvoja digitalne tehnologije, sustavi odašiljanja i komprimiranja slike su uznapredovali te se pojavila mogućnost odašiljanja više televizijskih programa u jednom radiofrekvencijskom kanalu.

 

Pojava digitalnog načina odašiljanja dovela je i do potrebe za novom podjelom televizijskih kanala između država.

U Ženevi je 2006. godini održana međunarodna konferencija kojoj su prisustvovale države iz ITU regije 1 (Europa, Afrika i dio Azije), na kojoj je postignut dogovor o novom radiodifuzijskom planu (podjeli televizijskih kanala) koji će se koristiti za digitalno odašiljanje. Također, na konferenciji je odlučeno da se najkasnije do 2015. godine, odnosno 2028. godine za Afriku, prekine s analognim odašiljanjem televizijskog signala.

 

Zemlje Europske unije žele što prije početi koristiti sve prednosti digitalnog odašiljanja televizijskog signala. Također, žele stvoriti i iskoristiti digitalnu dividendu za nove sustave i dodatne usluge. U skladu s time donesena je preporuka Europske komisije o prelasku na potpuno digitalno odašiljanje televizijskih signala i gašenje analognih do 2012. godine.

 

U skladu s navedenim, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 31. srpnja 2008. usvojila Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskog programa, u kojoj je kao glavni strateški cilj utvrdila potpuni prelazak s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj u razdoblju do 31. prosinca 2010. godine.

Tijekom prijelaznog razdoblja pokrivanje analognim televizijskim signalom postojećih nakladnika televizije zamjenjuje se pokrivanjem digitalnim televizijskim signalom, postupno prestaje odašiljanje televizijskih programa u analognoj tehnologiji te se osiguravaju uvjeti za uporabu digitalne dividende. Prelazak s analognog na digitalno zemaljsko odašiljanje televizijskih programa proveden je postupno, uz primjenu regionalnog modela. 

 

Na ovoj stranici nudimo nekoliko poveznica na kojima možete pronaći informacije o zemaljskoj radiodifuziji digitalnog televizijskog signala u susjednim zemljama.

 

Mađarska: http://www.ahrt.hu/?sc_lang=en

Austrija: http://www.dvb-t.at/

Slovenija: http://dvb-t.akos-rs.si/

Italija: http://www.dgtvi.it/stat/DGTVi/Page1.html

BIH: http://www.dtt.ba/