e-Agencija

Korisnici: 

Još nemate otvoren račun?
HAKOMetar

Procjenitelj troškova

Nositelj okvirnog programa (NOP)

GIS portal

Kalkulator privatnosti

Aplikacija ''Kviz''

Pregled tržišta

ISO 9001:2008 - Upravljanje kvalitetom

Dosadašnje rasprave

Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga
 Predmet javne rasprave je Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga kojim se propisuju način i uvjeti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, mjerila kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te, između ostaloga, način i uvjeti obavljanja usluga s dodanom vrijednosti, uključujući i mjere suzbijanja prijevarnih i protupravnih radnja u vezi s pružanjem usluga s dodanom vrijednosti te suzbijanja prijevara uzrokovanih internetskim pozivnim programima. Sastavni dio ovog pravilnika čine: obrazac prethodne obavijesti o obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, potvrda o primitku prethodne obavijesti, pokazatelji kakvoće javnih komunikacijskih usluga u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, pokazatelji kakvoće javnih komunikacijskih usluga u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži i Pravila postupanja za operatore usluga s dodanom vrijednosti.

Priloženi dokumenti: Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Datum otvaranja rasprave: 16. rujna 2008. godine

Datum zatvaranja rasprave: 16. listopada 2008. godine

U javnu raspravu mogu se uključiti samo registrirani korisnici.
tloncar : ..., 15.10.2008 23:37:36
bstipetic : Komentari i predložene izmjene..., 16.10.2008 8:59:50
Komentari i predložene izmjene od strane tvrtke B.net Hrvatska d.o.o. nalaze se u priloženom dokumentu.


Dokument u prilogu: Pravilnik o EK uslugama_javnarasprava_Bnet.doc
ibarlek : VIPnet pozdravlja otvaranje i ..., 16.10.2008 11:46:47
VIPnet pozdravlja otvaranje i ove javne rasprave od strane Agencije na temu prijedloga Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, koji ima svoju posebnu težinu i izuzetnu važnost u definiranju odnosa s korisnicima i prava i obveza operatora i davatelja usluga.

Naši komentari i prijedlozi izmjena prijedloga Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga nalaze se u priloženim dokumentima:

1. VIPnet komentari Pravilnik iz čl.34 ZEK
2. VIPnet prijedlog izmjena Pravilnik iz čl.34 ZEK

Srdačan pozdrav,

VIPnet d.o.o.
Vrtni put 1, HR - 10 000 Zagreb


Dokument u prilogu: 1_VIPnet_komentari_Pravilnik iz članka 34 ZEK.pdf

Dokument u prilogu: 2_VIPnet_prijedlog izmjena_Pravilnik iz članka 34 ZEK.pdf
dkulas : Poštovani,
moji su komenta..., 16.10.2008 13:37:42
Poštovani,
moji su komentari u prilogu.
S poštovanjem,
odvjetnik
Dinko Kulaš

Dokument u prilogu: KOMENTAR_PRAVILNIKA_O_DJELATNOSTI_EKM.pdf
zmarkota : Poštovani,

Markot.tel..., 16.10.2008 13:49:53
Poštovani,

Markot.tel d.o.o. ovim putem dostavlja komentare na Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Lijep pozdrav,
Zdravko Markota, zamjenik direktora

Dokument u prilogu: Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža.doc
ncvitan : ..., 16.10.2008 13:56:33


Dokument u prilogu: JAVNA RASPRAVA.doc
hakom : Komentar zaprimljen mailom od ..., 16.10.2008 14:29:33
Komentar zaprimljen mailom od HRT-a 16. listopada 2008.

Dokument u prilogu: Javna rasprava-Pravilnik dodane usluge.doc
scvetojevic : Poštovani,

Tvrtka Kre..., 16.10.2008 15:13:32
Poštovani,

Tvrtka Kreativne Tehnologije d.o.o. ugledni je sudionik tržišta usluga s dodanom vrijednošću kroz mrežu svojih poslovnih partnera i korisnika.

U našim je planovima širenje poslovanja i na područje glasovnih usluga s dodanom vrijednosti te stoga držimo potrebitim da se uključimo u ovu javnu raspravu.

Prije nego se detaljno upustimo u komentare predmetnog pravilnika (dalje – Pravilnik), dozvolite da ukažemo na generalne zamjerke koje se prije svega odnose na usluge s dodanom vrijednosti, a koje će zbog svoje nedorečenosti izazivati sporove, prijepore te biti izvorom pravne nesigurnosti a time i kočnicom razvoja učinkovite konkurencije i tržišta u cjelini.

1) Prijedlogom pravilnika definira se pojam "operator usluga s dodanom vrijednosti" kao operator koji pruža usluge s dodanom vrijednosti. Isto tako, u prijedlogu pravilnika koriste se pojmovi "davatelj usluge" (članak 1. Stavak 5. Dodatka 5) i "davatelj sadržaja usluge" (članak 10. Dodatka 5) što sve skupa ukazuje na postajanje tri entiteta, od kojih ova dva zadnja nemaju odgovarajuće definicije. Niti jedan od tri spomenuta pojma nije definiran Zakonom o elektroničkim komunikacijama (dalje- ZEK). Nadalje, u članku 1. Stavak 4. Dodatka 5 uvodi se i pojam "podugovaratelj" koji se ne dovodi u ispravnu vezu s prethodna tri entiteta. Zbog nedostatka potrebnih definicija korištenih pojmova nije moguće jednoznačno odrediti značenje istih niti odnose među njima. Predlažemo da se definicije upotpune na način koji otklanja svaku dvojbu u pogledu tumačenja navedenih pojmova i međusobnih odnosa ali i obveza.

2) Odnosi među subjektima na tržištu usluga s dodanom vrijednosti su složeniji od odnosa koji su obuhvaćeni prijedlogom Pravilnika, te su potrebne značajne dorade istoga. Odnosi koji su obuhvaćeni Pravilnikom podrazumijevaju da postoje "operatori" koji pružaju svoje usluge s dodanom vrijednosti pa ih predlagatelj definira kao "operator usluga s dodanom vrijednosti", a da tek po pitanju sadržaja usluge može postojati druga strana koja operatoru "daje" svoj sadržaj ("podugovaratelj"). Na isto nedvosmisleno upućuje i čl. 49. st. 1 "Operatori usluga s dodanom vrijednosti, prigodom oglašavanja svojih usluga…".

3) Najčešći slučaj na tržištu usluga s dodanom vrijednosti (možda ne po broju usluga, ali svakako po financijskim pokazateljima ostvarenog prometa) je upravo suprotan a njime se Pravilnik uopće ne bavi. Naime, subjekti koji drugim stranama (npr. medijima, gospodarskim i marketinškim subjektima i sl.) omogućavaju pružanje njihovih usluga s dodanom vrijednosti su "service provider" što više odgovara definiciji iz ZEK-a "operatori korisnici" (a blizak pojam bi mogao biti i "virtualni mrežni operator" koji na žalost i posve neopravdano također nije našao mjesta ni u ZEK-u ni podzakonskim aktima). U tom pogledu, sporne su gotovo sve relevantne odredbe Pravilnika jer je evidentno da je riječ u uslugama s dodanom vrijednosti koje nisu usluge "operatora usluga s dodanom vrijednosti", već je riječ o uslugama drugih subjekata (npr. mediji, marketinške agencije, trgovačka društva i sl.) koji do sada (do stupanja na snagu ZEK-a) nisu bili obveznici podnošenja prijave odnosno prethodne obavijesti o obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, što se sada nameće potrebnim. Kako bi se isto izbjeglo, jer držimo kako to nije bila intencija zakonodavca, potrebno je temeljito doraditi Pravilnik uz odgovarajuće definicije, odnose među subjektima (uključivo i odnose s krajnjim korisnicima usluga) kao i pitanja odgovornosti i zaštite korisnika usluga.

4) U nastavku ćemo zbog lakšeg razumijevanja koristiti samo dva pojma i to na način da je:

5) "operator usluga s dodanom vrijednosti" – operator koji obavlja tehničku komponentu usluge s dodanom vrijednost - posjeduje terminalnu opremu priključenu na javnu komunikacijsku mrežu, strojne, programske i komunikacijske dijelove svoje mreže) i

6) "davatelj usluge" – stvarni vlasnik usluge, proizvodi sadržaj (samostalno ili sa podugovarateljima), provodi marketinške i prodajne aktivnosti (samostalno ili sa podugovarateljima). Ne mora biti operator usluga s dodanom vrijednosti, a u tom slučaju za pružanje usluga angažira podugovaratelja – operatora usluga s dodanom vrijednosti.

7) Predlagatelju također predlažemo ujednačavanje terminologije.


8) U sadašnjem prijedlogu Pravilnika pred "operatora usluga s dodanom vrijednosti", se neopravdano i neosnovano stavlja teret odgovornosti iako je potpuno jasno da isti ne može odgovarati za postupanja subjekta koji je stvarni vlasnik usluge – davatelj usluge, niti može osigurati pružanje usluga s dodanom vrijednosti a ni zaštitu korisnika usluga u skladu s Pravilima postupanja na način kako se predlaže.

9) "Operator usluga s dodanom vrijednosti" vlasniku usluge- davatelj usluge daje samo tehničku uslugu, a davatelj usluge proizvodi sadržaj (samostalno ili sa podugovarateljima), provodi marketinške i prodajne aktivnosti (samostalno ili sa podugovarateljima) – dakle sve ostale aktivnosti. "Operator usluga s dodanom vrijednosti" nije ovlašten niti osposobljen provoditi nadzor sadržaja usluge, oglašavanja kao ni pridržavanje odredbi ZEK-a, Pravila i ostalih pozitivnih propisa RH od strane davatelja usluga. Te aktivnosti su po našem shvaćanju povjerene bilo Agenciji bilo tijelu zaduženom za provedbu Zakona o elektroničkim medijima odnosno Zakona o zaštiti potrošača, a nikako ne "operatoru". Operator usluga s dodanom vrijednosti se pri izvršenju svog dijela posla i zaduženja obvezan držati ZEK-a i ostali pozitivnih propisa u RH. Stoga isti može odgovarati, samo za svoja djela odnosno dio usluge koja mu je povjerena i na koji može stvarno utjecati (slično kao i operator javnih komunikacijskih usluga – administrativne i tehničke odgovornosti). Zakonski okvir koji je važio do donošenja ZEK-a, odnosno Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama po tom pitanju je sasvim određen i osnovan – za sadržaj usluge s dodanom vrijednosti odgovara vlasnik sadržaja (čl. 44. st. 2). ZEK nije promijenio, niti ustanovio odgovornost operatora usluga s dodanom vrijednosti za uslugu koja nije njegova niti je to učinio neki drugi pozitivni propis.


10) Isto tako, a obzirom da ovaj Pravilnik ima intenciju zamijeniti i van snage staviti Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama (NN 183/04 i 108/05), važno je istaknuti kako ovaj prijedlog Pravilnika ničim ne nadomješta poglavlja koja se bavila pravima davatelja usluga s dodanom vrijednosti i odnosima s drugim operatorima (infrastrukturnim i operatorima javnih komunikacijskih mreža). Obzirom na činjenicu kako navedenu prazninu nije popunio niti prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (koji se bavi isključivo DTK-om i Antenskim stupovima) opravdana je bojazan od još veće pravne nesigurnosti i stagnacije sektora.

11) Infrastrukturne operatore se stavlja u poziciju da mogu zlorabiti nadmoćan položaj, što po našem mišljenju i u postojećim okolnostima neće doprinijeti unaprjeđenju konkurentnosti i razvoju učinkovite konkurencije. Pri tome ne treba zaboraviti da infrastrukturni operatori djeluju na tržištu kao davatelji usluga s dodanom vrijednosti što za svoje potrebe (svoje usluge), tako i za potrebe tržišta i drugih subjekata (usluge drugih). Ovo je i te kako važno posebno u svjetlu zadnjih događanja vezano na uvjete obračuna i naplate koje HT pokušava nametnuti i činjenice da SMP-ovima do danas nisu nametnute obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva.
12) Zbog gore navedenog, predlažemo da Agencija u bitnome nadomjesti spomenute praznine dopunama ovog prijedloga Pravilnika ili dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme kako su to predlagali brojni zainteresirani u sklopu javne rasprave o istome.


13) Iako se zalažemo za najviše standarde zaštite korisnika, držimo potrebnim istaknuti kako se teško oteti dojmu da se Pravilnik u bitnome preklapa s drugim propisima, poglavito Zakonom o zaštiti potrošača što, kao i svako drugo preklapanje propisa, ne držimo dobrim i predlažemo da se ta praksa napusti. Pravilnikom se uređuju poduzetnička prava i obveze koja ne proizlaze iz Zakona. Mišljenja smo da bi Pravilnik trebao sadržavati jedino provedbene odredbe bez mogućnosti utjecaja na stvaran sadržaj prava i obveza koji su utvrđeni ZEK. U tom pogledu predlažemo da se pažljivo razmotri ovaj komentar, a Pravilnik svede na najmanju moguću mjeru kako bi regulatoru u cilju što učinkovitije regulacije tržišta ostale na raspolaganju pune diskrecijske ovlasti.



14) Komentari pojedinih odredbi Pravilnika
a. Čl. 21. st.2, točka 3. – Mišljenja smo kako zbog multi operatorskog okruženja nije moguće udovoljiti ovoj odredbi na koristan i informativan način. Naime, Operator koji ispostavlja račun krajnjem korisniku ne zna podatke o operatoru usluga s dodanom vrijednosti jer se on nalazi u mreži drugog operatora. Nadalje, i u slučaju kada mu je taj podatak poznat on krajnjem korisniku ne predstavlja korisnu informaciju i dovodi ga u zabludu. Operator usluga s dodanom vrijednosti ne mora biti davatelj usluge koju je korisnik konzumirao (npr. korisnik se prijavio za sudjelovanje u TV emisiji televizije "BCA", a na računu stoji da je koristio uslugama tvrtke "XYZ" (operator usluga s dodanom vrijednosti) što izaziva zabunu kod krajnjeg korisnika. Isto se odnosi na tip usluge, a čak kada bi operatoru koji izdaje račun ova informacija bila dostupna, ona zbog dinamičnosti tržišta i problema s ažuriranjem informacija ne može biti korisna i informativna. Stoga predlažemo da se i u ovom slučaju, kao i u svim slučajevima korištenja drugih usluga, a zbog načela nediskriminacije, na računu ističu iste stavke kao i u točki 1. istog stavka, a da se točka 3. briše. Ova obveza je također povezana i s nepotrebnim troškovima koji nastaju na strani operatora koji ispostavlja račun svojim pretplatnicima, isti troškovi se prevaljuju na davatelje usluga s dodanom vrijednosti a u cijelosti su nepotrebni i neopravdani.
b. Čl. 37. – Mišljenja smo kako je cijeli ovaj članak u najmanju ruku problematičan i sporan. Mišljenja smo da se sa zlouporaba treba obračunati brzo i efikasno, ali isključivo u skladu sa pozitivnim propisima RH. Provedbene mjere iz stavka 5. po kojima Agencija može zatražiti obustavu prihoda koji se odnosi spornu uslugu po našem mišljenju nadilaze ovlasti koje su Agenciji povjerene. Riječ je o blokadi i zamrzavanju imovine i zadržavanju iste na računu operatora javnih elektroničkim mreža bez jasnih pravila i učinkovite kontrole zakonitosti čemu se protivimo. Koliko nam je poznato sličnu ovlast ima samo Uskok i to u slučajevima organiziranog kriminala.
c. Dodatak 5. - Predlažemo promjenu naslova u „Pravila postupanja prilikom pružanja usluga s dodanom vrijednosti“. Prijedlog je u skladu s prethodno iznesenim komentarima gdje se ukazuje potreba da se pored operatora usluga s dodanom vrijednosti Pravilima obuhvate i svi ostali subjekti uključeni u pružanje usluga s dodanom vrijednosti.
d. Dodatak 5. čl. 1. st. 1. - cit. "Pravila postupanja propisuju ponašanje svih operatora prigodom davanja usluga s dodanom vrijednosti (u daljnjem tekstu: operator usluga s dodanom vrijednosti)…" Navedenim prijedlogom se u definirane pojmove uvodi dodatna nejasnoća. Naime, obzirom da su prigodom pružanja usluga s dodanom vrijednosti u proces uključeni mnogi operatori (onaj za polazni promet, onaj za terminaciju i onaj za pružanje same usluge s dodanom vrijednosti) odredba "svih operatora" koja se pojašnjava sa "(u daljnjem tekstu: operator usluga s dodanom vrijednosti)" ne pridonosi jasnoći već će služiti prijeporu i sporovima. Stoga predlažemo da se iz teksta briše "(u daljnjem tekstu: operator usluga s dodanom vrijednosti)" jer se Pravila doista trebaju odnositi na sve operatore.
e. Dodatak 5. čl. 1. st. 2. – Odredba je u cijelosti prenesena iz ZEK (čl 49. St. 2). Obzirom da povrh odredbe iz ZEK ne donosi ništa novo niti što pojašnjava, te stoga predlažemo brisanje.
f. Dodatak 5. čl. 1. st. 3. - Mišljenja smo da tekst "Operator usluga s dodanom vrijednosti" treba zamijeniti sa tekstom "Davatelj usluga s dodanom vrijednosti". Uz ovo je potrebno dodati i odgovarajuću definiciju pojma "davatelj usluga s dodanom vrijednosti" kako je predloženo i pojašnjeno u poglavlju A. Time se odgovornost za pružanje usluge ispravno adresira na pravog subjekta, a "operator usluga s dodanom vrijednosti" može biti "podugovaratelj" što u konačnici i jeste slučaj koji je najrašireniji na tržištu. Ista formulacija udovoljava i ostalim slučajevima kada je davatelj usluga ujedno i operator usluga s dodanom vrijednosti. Ovakva formulacija u cijelosti odražava stvarno stanje na tržištu i sve uspostavljene modele poslovanja.
g. Dodatak 5. čl. 1. st. 4. - na isti način i uz isto obrazloženje mišljenja smo da tekst "operator usluga s dodanom vrijednosti" treba zamijeniti sa tekstom "davatelj usluga s dodanom vrijednosti".
h. Dodatak 5. čl. 1. st. 5. – Mišljenja smo kako je ovaj stavak u cijelosti suvišan. Radi se o nabrajanju pojedinih poglavlja i obveza koje su i onako sastavni dio Pravila. Ukoliko predlagatelj ostaje pri prijedlogu u tom slučaju predlažemo da se na isti način i uz isto obrazloženje tekst "operator usluga s dodanom vrijednosti" treba zamijeniti sa tekstom "davatelj usluga s dodanom vrijednosti". Isto tako predlažemo da se u točki 3. briše tekst „davatelja usluga“ jer se isti sad ukazuje kao suvišan. Zaključno, tekst „posebnu“ se briše, a na kraj se dodaje tekst „u skladu s člankom 17.“ Predlaže se izmjena kako bi odredba bila jasna i razumljiva. Riječ „posebnu“ sugerira da se radi o nečemu posebnom i u ovom slučaju neodređenom, a ne o odredbama iz čl. 17. Pravila.
i. Dodatak 5. čl. 2. st. 1. – Ova odredba nije u skladu s odredbom ZEK iz čl.49. st. 8. te se u prvom redu predlaže brisanje iste. Ukoliko predlagatelj ustraje pri predlogu, a kako bi se odredba uskladila sa ZEK predlaže se promjena teksta „sukladno Zakonu, Pravilniku o adresiranju i numeriranju i Planu adresiranja i numeriranja.“ u tekst „u skladu s Planom numeriranja“. ZEK je predvidio samo Plan numeriranja. Agencija je u javnu raspravu stavila pravilnik pod nazivom „Pravilnik o dodjeli adresa i brojeva“ dok „Pravilnik o adresiranju i numeriranju“ ne upućuje na poznati dokument.

j. Dodatak 5. čl. 4. st. 5.
i. Ovom odredbom se ne postiže smisao, a davateljima usluga neopravdano nameće obveza koju nema niti jedna druga skupina ni pojedino trgovačko društvo u drugim sektorima. Ovakvu obvezu predlagatelj ne nameće niti operatorima javnih komunikacijskih mreža, a svjedoci smo kako se upravo kod promocije njihovih usluga ostvaruje efekt zablude, pa su krajnji korisnici često uvjerenja kako su tk usluge besplatne ili koštaju do 1 kn, a gotovo nikada ne znaju koliko što zapravo plaćaju. Važno je istaknuti da je ova obveza zapravo popriličan i neopravdan teret jer ne ostavlja prostora za prenošenje i promociju same usluge i povezana je s dodatnim i nemalim troškovima. Riječ je o neravnopravnom položaju odnosno diskriminaciji davatelja usluga s dodanom vrijednosti u odnosu na sve ostale privredne subjekte u RH. Problem informiranosti krajnjih korisnika može se cjelovito riješiti na jednostavan način da se pri Agenciji oformi centralizirani javni imenik sa svim informacijama koje su potrebne korisnicima u ostvarivanju prava. Za ažurnost podataka bili bi zaduženi operatori. Na ovaj način tražena informacija je krajnjim korisnicima dostupna u svakom trenutku, a ne samo u trenutku kada je isti izložen promotivnim aktivnostima davatelja usluge. Na raspolaganju je također i mogućnost da se npr. putem interneta korisnicima besplatno mogu informirati o navedenim informacijama. U tu svrhu se može na kraj prve rečenice dodati tekst "ili adresu web stanice na kojoj se mogu dobiti potrebne informacije"
ii. Ukoliko je prijedlog iz a. suprotan odredbama ZEK-a i njime se ne ostvaruje svrha iznosimo slijedeći prijedlog: Mišljenja smo da tekst "sadržavati ime i detalje kontakta operatora usluga s dodanom vrijednosti, uključujući telefonski broj koji nije broj usluge" treba zamijeniti sa tekstom "sadržavati ime i detalje davatelja usluga s dodanom vrijednosti, uključujući telefonski broj kontakta". Na ovaj način se korisnik usluge upoznaje s davateljem usluge, dok informaciju o operatoru usluga s dodanom vrijednosti držimo nevažnom na isti način kao što je i informacija o operatoru javnih komunikacijskih mreža na kojeg isti je priključen. Ovime se ni na koji način ne umanjuju prava korisnika usluga, a istome se daje puna i jasna informacija o usluzi i kontaktima. Pri tome davatelj usluge za potrebe kontakta i odnosa s krajnjim korisnicima može koristiti usluge druge strane (podugovaratelj-outsourcing) čime se također ne umanjuje odgovornost istoga.
k. Dodatak 5. čl. 4. st. 6. - Predlažemo da se briše tekst "posebno iskazan". Cijene u maloprodaji se izražavaju sa PDV-om – Zakon o PDV-u. Ne vidimo posebnog razloga zašto bi se iznos PDV-a posebno iskazivao.
l. Dodatak 5. čl. 4. st. 7. - Pojam "marketing propuštenog poziva" uopće nije pojašnjen pa samim time nije jasna intencija predlagatelja. Pojam je potrebno na razumljiv način definirati, ograničenja detaljnije razraditi a da se pri tome ne ograničava sloboda poduzetništva. Ako već postoji obveza najave cijene prije početka naplate usluge i ako je korisnik u mogućnosti prekinuti prije naplate ne vidimo stvarnog razloga ovoj zabrani. Ako ipak postoje razlozi i slučajevi, a pri tome krše odredbe ZEK-a, tada je zabrana opravdana. Nije dobra praksa zabranjivati ako za to ne postoje opravdani i utemeljeni razlozi.
m. Dodatak 5. čl. 4. st. 8. –
i. Mišljenja smo da je druga rečenica u cijelosti suvišna i da je treba brisati. Naime, obzirom da je ustanovljena obveza da se krajnjeg korisnika obavijesti o cijeni prije početka naplate te da je isti u mogućnosti prekinuti poziv također prije početka naplate, obveza iz druge rečenice ovog stavka je suvišna i nema svrhe, a pred davatelja usluga stavlja neopravdan i diskriminirajući teret kako je to pojašnjeno u točki 10) – glede čl. 4. st. 5.
ii. Ukoliko predlagatelj ipak nalazi na zakonu utemeljene razloge i ustraje na prijedlogu predlažemo da se druga rečenica zamjeni tekstom koji glasi „Cijena usluge mora biti napisana na način da veličina fonta ne bude manja od 30% veličine fonta telefonskog broja ili adrese usluge, te da u svakom slučaju udovolji uvjetu da je čitljiva prosječnom korisniku.“
n. Dodatak 5. čl. 4. st. 10. – Mišljenja smo da u prvoj rečenici treba tekst „i vizualno i slušno“ zamijeniti sa „vizualno“. Predlaže se brisanje zadnje rečenice. Držimo kako se prijedlogom dodatno zadire u slobode i nameće obveza koja je suvišna. Promotivna aktivnost putem TV-a ili drugih audio-vizualnih medija ne mora nužno sadržavati bilo kakvu slušnu informaciju, pa tako i informaciju o cijeni. Isto tako obzirom da je ustanovljena obveza da se krajnjeg korisnika slušno obavijesti o cijeni prije početka naplate te da je isti u mogućnosti prekinuti poziv također prije početka naplate, obveza „i slušno“ je već ispunjena pa je promotivnoj aktivnosti suvišna i nema svrhe, a pred davatelja usluga stavlja neopravdan i diskriminirajući teret kako je to pojašnjeno u točki 10) – glede čl. 4. st. 5. Zaključno, slušno ponavljanje informacije koja je podugačka (različite cijene iz pokretnih i nepokretnih mreža) je iritantno čime se u potpunosti može izgubiti i sami smisao promotivne aktivnosti. Nije nevažno da je isto povezano sa značajnim troškovima koji su posve neopravdani. TV kuće cijenu određuju po sekundi trajanja promotivnog materijala, a nije teško izračunati koliko vremena je potrebno za slušno prenošenje predloženih informacija na predloženi način.
o. Dodatak 5. čl. 4. st. 11. – Radi izbjegavanja nesporazuma i sporova potrebno je definirati pojam „sadržaji isključivo za odrasle“ koji je nejasan i neodređen. Sa sličnim problemom se bavi Zakon o elektroničkim medijima pa u svakom slučaju treba voditi računa o usklađenosti. Besplatna poruka upozorenja (odnosno raznovrsnost obavijesti koje treba pružiti prije početka naplate) mogla bi predstavljati tehnički problem realizacije a povlači se i pitanje eventualnih troškova. Naime, obvezu pružanja obavijesti o cijeni, pa tako i svih ostalih obavijesti, prije početka naplate može pružiti samo pristupni operator javne komunikacijske mreže a ne operator usluga s dodanom vrijednosti. ZEK osim obavijesti o cijeni prije početka naplate nije predvidio obvezu davanja drugih obavijesti prije početka naplate, pa ova obveza prelazi okvir obveza nametnutih Zakonom. Predlagatelj ZEK je neopravdano prihvatio prijedloge operatora (HT-a) da obvezu obavijesti o cijeni prije početka naplate trebaju ispuniti operatori usluga s dodanom vrijednosti. To nije moguće, jer kada bi isti i imali tehničke mogućnosti nužno je da im se osigura pristup billing sustavima svih operatora iz čije mreže polazi promet prema uslugama s dodanom vrijednosti što nije realno. Ova obveza je prevaljena na stranu koja je nikako ne može ispuniti s jednim jedinim razlogom, samo da istu može debelo naplatiti. Jedini način koji je moguć je implementacija svojevrsnog color ringtone-a koji prethodi zvonjavi telefona operatora usluga s dodanom vrijednosti, a može ga pružiti samo pristupni operator na kojeg je priključen operator usluga s dodanom vrijednosti. U slučaju da bi pristupni operatori pribjegli naplati ove usluge odnosno obavijesti opravdano je zahtijevati da troškove snosi krajnji korisnik, što ovom prilikom i ističemo.
p. Dodatak 5. čl. 5. – Zakon o zaštiti potrošača propisao je obveze davatelja usluga glede oglašavanja i sadržaja oglasa. Članak 5. kao i sve ostale odredbe koje se bave navedenom tematikom isto područje i ista prava pokušava definirati na novi način što nikako ne podržavamo i čemu se protivimo. Smatramo da u svakom slučaju treba izbjeći praksu preklapanja s drugim propisima (u ovom slučaju sa Zakonom o zaštiti potrošača koji je ujedno i lex specialis u području zaštite prava potrošača što su u svakom slučaju i korisnici usluga s dodanom vrijednosti). U svakom slučaju na odredbe iz ovog članka se odnose prethodno iznesene primjedbe i obrazloženja vezano ne promotivne aktivnosti i oglašavanje.
q. Dodatak 5. čl. 6. st.2 – riječ je odredbi koja se ponavlja, a preuzeta je iz čl. 5. st. 3. Smatramo kako je riječ o istoj odredbi koja je prethodno također navedena u čl. 4. St 8. Stoga predlažemo da se briše.
r. Dodatak 5. čl. 6. st.4.- Mišljenja smo kako je ova odredba suvišna jer je ustanovljena obveza da se krajnjeg korisnika slušno obavijesti o cijeni prije početka naplate te da je isti u mogućnosti prekinuti poziv također prije početka naplate čime se izbjegava svaka mogućnost „zablude“ svakog pa i prosječnog korisnika. Riječ je odredbi iz čl. 7. St.1, čime se obveza iz ovog stavka u potpunosti ispunjava, a „problem“ rješava. Podredno, formulacija „da se svaki poziv naplaćuje neovisno o uspostavi direktne linije, npr. „ za svako biranje broja”“ je neispravna i kao takva može izazvati zabludu. Ne može se svako biranje broja naplaćivati niti se naplaćuje, za naplatu je nužno ostvariti preduvjete: čuti informaciju o cijeni, biti u mogućnosti prekinuti prije početka naplate, i nakon svih obavijesti ostati na liniji i uspostaviti vezu (ostvariti poziv) s operatorom usluge s dodanom vrijednosti. U svim ostalim slučajevima neće doći do naplate.
s. Dodatak 5. čl. 7. st.1.- Ovdje se otvara pitanje troškova koji se eventualno mogu pojaviti u vezi s ovom obvezom koja je stavljena pred operatora usluga s dodanom vrijednosti. Isto je detaljno obrazloženo pod 15), a kao bitno ponavljamo: U slučaju da bi pristupni operatori pribjegli naplati ove usluge odnosno obavijesti opravdano je zahtijevati da troškove snosi krajnji korisnik, što ovom prilikom i ističemo.
t. Dodatak 5. čl. 7. st. 3.- Obzirom da operatori usluga s dodanom vrijednosti ne mogu udovoljiti uvjetu da se vrijeme provedeno na čekanju ne naplaćuje, jer bi isto kako je prethodno pojašnjeno podrazumijevalo pristup billingu svih operatora javnik komunikacijskih mreža što nije realno, ova odredba ide isključivo na štetu krajnjih korisnika. U slučaju da predlagatelj ostane pri prijedlogu, čemu se protivimo, operatori usluga s dodanom vrijednosti bit će primorani (da bi udovoljili ovakvoj odredbi) umjesto stavljanja na uobičajeno čekanje prisilno prekinuti poziv, čime poziv zasigurno neće ispuniti realna očekivanja korisnika što otvara i druge probleme. Korisnik će morati ponovno pozivati kako bi dobio očekivanu uslugu što mu ponovno neće biti zajamčeno. Ovo otvara brojne mogućnosti zlouporaba, koje su zasigurno veće od onih što za posljedicu ima čekanje. Korisnik koji je stavljen na čekanje uvijek ima pravo i mora imati pravo da samostalno odluči o nastavku poziva kad je stavljen na čekanje i čime mu se daje prilika da ispuni realna očekivanja. Predlažemo da se navedena odredba briše jer se smisao ispunjava st. 7 istog članka, a postoji i kolizija sa st. 8 istog članka
u. Dodatak 5. čl. 7. st. 5.- Smatramo kako ne postoji način da bi operator usluga s dodanom vrijednosti na bilo koji način mogao znati koliki je iznos maksimalnog mjesečnog zaduženja računa određenog od strane korisnika. Stoga nije moguće korisnika niti obavijestiti o troškovima napravljenim do sada, niti ga pozvati da potvrdi želi li nastaviti razgovor. Predlažemo da se ova odredba briše.
v. Dodatak 5. čl. 7. st. 6.- iz razloga koji su pojašnjeni prethodno u 20) predlažemo da se tekst „besplatno“ zamjeni sa tekstom „u tijeku poziva“.
w. Dodatak 5. čl. 7. st. 9.- Smatramo kako ova odredba nije primjenjiva na veliku većinu SMS usluga s dodanom vrijednosti jer se uporaba usluge prekida u bilo kojem trenutku na način da korisnik ne šalje novu SMS poruku što je korisnicima poznato. Tek pojedine vrste usluga, poglavito one koje se pružaju putem pretplate udovoljavaju uvjetima iz ove odredbe i za njih je potrebno naznačiti način na koji se uporaba usluge prekida. Stoga predlažemo da se jasnije odredi o kojim je to SMS uslugama riječ kod kojih je potrebno naznačiti način na koji se usluga prekida, a mišljenja smo da je isto na odgovarajući način već regulirano čl. 13 st. 3. pa treba razmisliti i o brisanju. U trećoj rečenici predlažemo bristi tekst „kada oprema korisnika ima zaslon na kojem se može prikazati primljeni tekst“. Naime, nije nam poznato o kojim bi to mobilnim uređajima (opremi) riječ a da isti nemaju zaslon na kojem se može prikazati primljeni tekst pa je formulacija suvišna. Nadalje, nije nam poznato kako bi se informacija o cijeni mogla pojaviti na zaslonu prije pristupa traženoj usluzi kada se većina usluga konzumira na način da korisnik inicira uslugu slanjem SMS poruke određenog sadržaja na određeni kratki broj usluge s dodanom vrijednosti čime su troškovi već nastali (sve usluge koje koriste kratke brojeve 6xxxx). Ako je predlagatelj ovim dijelom odredbe mislio na usluge koje se ostvaruju preko kratkih brojeva koji ne podrazumijevaju posebnu naplatu (kratki brojevi 8xxxx) onda to treba jasno istaknuti kako bi se izbjegli nesporazumi. U tom slučaju treba napomenuti kako će ova odredba bitno utjecati na već stvorene navike korisnika i jednostavnost korištenja SMS usluga s dodanom vrijednosti. Nije teško zamisliti kako bi npr. izgledala usluga SMS parkinga, koja bi po načelu nediskriminacije također morala udovoljiti zahtjevima ove odredbe. Korisnik bi poslao poruku predviđenog sadržaja, operator s dodanom slugom bi uzvratio informacijom o cijeni, a korisnik bi ponovno morao potvrditi da zaista želi platiti parking. Nije potrebno ni napominjati kako do korisnika ne stigne baš svaka poruka, nije potrebni ni napominjati kako se radi o dvostruko većem broju poruka od kojih korist ima samo mobilni operator. Ovo naravno nije jedini slučaj, a svima je zajedničko da u svakom slučaju povećanjem broja poruka usluga gubi na jednostavnosti korištenja, a mobilni operatori ostvaruju siguran prihod što vjerujemo nije intencija ove odredbe. Tu se otvara i pitanje troškova slanja SMS poruke od strane operatora usluga s dodanom vrijednosti u slučajevima kada korisnik odustane od usluge nakon što je dobio obavijest o cijeni. Opravdano je zahtijevati da taj trošak ide na teret korisnika koji je i zahtijevao uslugu i taj zahtjev ističemo te predlažemo da to bude po cjeniku mobilnog operatora a da se odgovarajući dio prihoda isplaćuje operatoru usluga s dodanom vrijednosti koji je omogućio prihod mobilnom operatoru. Drugi je problem što bi isto moglo biti povezano sa teškoćama tehničke implementacije na strani operatora pokretnih mreža o čemu također treba voditi računa.
x. Dodatak 5. čl. 8. st. 7.- ZEK u čl. 7. st 3. određuje cit „ovoga Zakona ne primjenjuju se na sadržaje koji se proizvode, prenose ili objavljuju obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga“ što otvara dvojbu je li Agencija ovlaštena objaviti klasifikacijsku listu sadržaja usluga. Sadržaj usluga je reguliran zakonima i podzakonskim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih medija.
y. Dodatak 5. čl. 9. st. 1., 2.- Ova odredba nameće obveze povrh onih koje su propisane ZEK, a velika većina operatora usluga s dodanom vrijednosti neće joj moći udovoljiti. Odredbi o evidenciji bezuspješnih pokušaja pozivanja, ne može udovoljiti niti jedan operator usluga s dodanom vrijednosti jer velika većina takvih poziva niti ne dođe do terminalne opreme istih pa je nemoguće voditi evidenciju nepoznatih događaja. Smatramo kako odredba nije opravdana jer Agencija u svakom slučaju dobije podatke o prometu i prihodima koji su temelj za određivanje godišnje naknade.
z. Dodatak 5. čl. 10. st. 1. – pod 9) a) smo iznijeli prijedlog kojeg smatramo boljim rješenjem od predloženog. Isto bi korisnicima bilo puno korisnije od pretraživanja brojnih stranica u potrazi za traženom informacijom.
aa. Dodatak 5. čl. 11. st. 1. – Mišljenja smo kako navedena odredba zadire u područje sadržaja usluga na sličan način kako je to obrazloženo u 24) što opet otvara istu dvojbu u pogledu ovlasti Agencije.
bb. Dodatak 5. čl. 14. st. 1. – odredba je nejasna i neodređena pa je istu potrebno precizirati. Isto tako nejasna je i intencija predlagatelja. U svakom slučaju predlažemo da se tekst "Operator usluga s dodanom vrijednosti" zamjeni tekstom "Davatelj usluga", isto je potrebno iz razloga odgovornosti za pružanje usluga koja je svakako na strani davatelja usluga (gotovo u svim slučajevima TV i radio) koji će za potrebe svog programa i svoje usluge znati (i do sada su znali) angažirati odgovarajućeg podugovaratelja - operatora. Ako se pri tome mislili da samo "veliki" operatori mogu nuditi svoje usluge (biti podugovaratelji) TV i radijskim postajama onda smatramo kako se ovom odredbom pogoduje "velikim" (odnosno najvećim ili najvećem) operatorima za što vjerujemo da ipak nije bila intencija. U ovom segmentu nema nikakve potrebe za intervencijom regulatora jer su se odnosi među subjektima i do sada uspješno samoregulirali po načelima slobodne tržišne utakmice i u skladu s programskim očekivanjima te bez neželjenih utjecaja na javnu komunikacijsku mrežu. Zaključno smatramo kako nije utemeljeno je u istu ravan stavljati radio i TV jer su očekivanja višestruko veća u korist TV programa.
cc. Dodatak 5. čl. 14. st. 2. – obzirom na prethodnu primjedbu nejasno je i o kojim odredbama pravilnika koji propisuju način i uvjete pružanja javnih komunikacijskih usluga.
dd. Dodatak 5. čl. 14. st. 3. – Protivimo se ovoj odredbi jer broj linija nije po našem mišljenju od značaja korisniku-pozivatelju, a isti predstavlja poslovnu tajnu. Stoga predlažemo da se briše tekst „obvezni su u promidžbenim aktivnostima obavijestiti korisnike – pozivatelje o broju linija koje su na raspolaganju za pozive„ a da se tekst „Operatori iz stavka 1. ovog članka“ zamjeni sa „davatelji usluga s dodanom vrijednosti“ s obrazloženjem kako je u istim slučajevima zamjene ovih pojmova ranije obrazloženo u primjedbama. Odgovornost za mogućnost ostvarenja koristi je na vlasniku usluge – davatelju (TV, radio) koji nije nužno (a do sada i trenutno ni u jednom slučaju nije) operator usluga s dodanom vrijednosti.
ee. Dodatak 5. čl. 14. st. 4. – Obveza čuvanja prometnih podataka propisana je ZEK. Držimo kako je ova odredba suvišna i predlažemo njeno brisanje jer operator usluga s dodanom vrijednosti potrebne podatke može po potrebi i na zahtjev Agencije ekstrahirati iz prometnih podataka koje čuva. Podaci o broju pokušaja pozivanja usluge nisu dostupni operatoru usluga s dodanom vrijednosti pa je takvom zahtjevu nemoguće udovoljiti. Isto tako nije moguće udovoljiti zahtjevu o broju poziva koji su emitirani tijekom programa. Davatelj usluge (TV, radio) su ovlašteni program emitirati u bilo kojem terminu i u bilo kojem trajanju (što je najčešći slučaj) a operator usluga s dodanom vrijednosti ne može znati koji su to termini i koje je to trajanje. U svakom slučaju predlažemo da se tekst „Operatori iz stavka 1. ovog članka“ zamjeni sa „davatelji usluga s dodanom vrijednosti“ sa obrazloženjem kao i ranije. Iako je intencija odredbe potpuno nepoznata istoj bi u najvećoj mjeri mogao udovoljiti davatelj usluge (TV, Radio) za kojeg pretpostavljamo da ima podatke o terminima emitiranja. U svakom slučaju, ova odredba po našem mišljenju ide za potpuno nepotrebnom regulacijom i to otežavanjem i odbijanjem korištenja usluga s dodanom vrijednosti u TV i radio programima čemu se oštro protivimo.
ff. Dodatak 5. čl. 15. st. 3. – Obveza čuvanja prometnih podataka propisana je ZEK. Držimo kako je ova odredba suvišna i predlažemo njeno brisanje jer operator usluga s dodanom vrijednosti potrebne podatke može po potrebi i na zahtjev Agencije ekstrahirati iz prometnih podataka koje čuva.
gg. Dodatak 5. čl. 17. – da bi se uspješno i cjelovito provodila zaštita djece i maloljetnih osoba, za što se najodlučnije zalažemo, prije svega potrebno je jasno definirati pojam usluge odnosno sadržaja za odrasle. Ova odredba se u preklapa sa onom i čl. 7 st. 11. pa predlažemo da se izbjegne ponavljanje i preklapanje. Po pitanju obavijesti prije početka naplate smo se detaljno očitovali u prethodnim točkama, pa isto vrijedi i u ovom slučaju.
hh. Dodatak 5. čl. 18. st. 1. – Mišljenja smo kako je predloženi iznos od 10,00 kn određen prenisko, te će stoga (a i zbog previsokih naknada koje naplaćuju operatori javnih komunikacijskih mreža) doći do stagnacije razvoja, pa i ukidanja ono malo postojećih usluga namijenjenih djeci. Isto će imati posljedicu da će djeca umjesto primjerenih usluga koristiti usluge za odrasle u još većoj mjeri nego je to slučaj (operator nije u mogućnosti provjeri dob pozivatelja već se mora osloniti na činjenicu da pozivatelj potvrdio dobni status koji podrazumijeva nesmetano korištenje usluge). Isto tako, operator usluga s dodanom vrijednosti ni na koji način ne može znati bilo koju pojedinost, pa tako i onu cit. "drukčijem sporazumu između operatora i roditelja/skrbnika djeteta/maloljetne osobe". Predlažemo da se tekst "u iznosu većem od (npr.10,00 kuna) osim u slučaju drugačijeg sporazuma između operatora i roditelja/skrbnika djeteta/maloljetne osobe." zamijeni sa "u iznosu većem od 50,00 kuna."
ii. Dodatak 5. čl. 18. st. 3. – Mišljenja smo kako je formulacija ove odredbe nejasna i nedorečena i da treba izbjegavati subjektivne kriterije prihvatljivosti usluge odnosno sadržaja usluge. Kriteriji trebaju biti objektivni i poznati a to je ujedno i najbolje jamstvo da će djeci biti ponuđene samo one usluge koje su im zaista i primjerene. Ovo je također pitanja sadržaja usluge pa se opet javlja dilema iskazana u točki 23) o kojoj svakako treba voditi računa.
jj. Dodatak 5. čl. 19. st. 1. – Mišljenja smo kako ovo odredbu treba korjenito promijeniti jer ne ostvaruje intenciju, a organizatora prikupljanja donacija stavlja pred nemoguću i neostvarivu zadaću. Zalažemo se za načelo da donatori budu informirani o visini donacije koja će u konačnici doći do organizatora donacije. U dosadašnjoj višegodišnjoj praksi nisu nam poznati slučajevi da su troškovi operatora s dodanom vrijednosti ikada bili namirivani iz doniranih sredstava. Operatori usluga s dodanom vrijednosti se u pravilu odriču prihoda i organizatorima donacija isplaćuju sve iznose koje zaprime od operatora javne telekomunikacijske mreže. Zbog multi operatorskog okružja, različitih maloprodajnih cijena iz pokretnih i nepokretnih mreža, različitih naknada i troškova pojedinih operatora javnih komunikacijskih mreža, nije moguće odrediti koji dio cijene je namijenjen donaciji. Drugi je problem što se vrlo često upravo operatori javnih komunikacijskih mreža (i to oni najveći) ne odriču svojih troškova što s pravom izaziva negative reakcije javnosti. Smatramo da se potrebi javnosti da bude cjelovito informirana o doniranim sredstvima u cijelosti može udovoljiti na način da organizator jasno izvijesti o tome tko se sve nije odrekao svojih troškova, koliki iznos su donatori "uplatili" a koliko je organizatoru na kraju isplaćeno. U svakom slučaju treba izbjeći da se takve pojedinosti priopćavaju prilikom svake promidžbe, jer bi promidžba u tom slučaju izgubila svaki smisao i svela bi se na dugačko nabrajanje tipa "ako zovete iz mreže A, onda svakim pozivom donirate iznos od x kn, iz mreže B iznos od y kn… iz mreže L iznos od z kn. Naime operator A se nije odrekao svojih troškova u visini od xy kn, isto je s operatorom C…".

15) Kako ovaj Pravilnik ne bi unio još više zbrke, te kako bi stvari i odnose razjasnio a ne bio podloga prijepora i sporova, predlažemo predlagatelju Pravilnika da u razdoblju nakon zaključenja javne rasprave, a prije usvajanja konačnog teksta Pravilnika, kao i Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, sa svim relevantnim čimbenicima (operatorima, davateljima usluga) održi konzultativne sastanke koji će dovesti do cjelovitih rješenja na dobrobit svih sudionika na tržišta vodeći računa o pravima i zaštiti krajnjih korisnika.

16) Ujedno se pridružujemo već pokrenutoj inicijativi (u sklopu javne rasprave o Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme) da su u Agenciji organiziraju redoviti mjesečni sastanci operatora usluga s dodanom vrijednosti, davatelja usluga i virtualnih operatora.



U Zagrebu, 16.10.2008.


Kreativne Tehnologije d.o.o.

Saša Cvetojević
imacan : U prilogu dajemo naš osvrt na:..., 16.10.2008 15:17:31
U prilogu dajemo naš osvrt na:
Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerilima kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Intertel d.o.o.

Ivan Macan

Dokument u prilogu: Komentari pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja.doc
scvetojevic : Poštovani,

Tvrtka Kre..., 16.10.2008 15:17:33
Poštovani,

Tvrtka Kreativne Tehnologije d.o.o. ugledni je sudionik tržišta usluga s dodanom vrijednošću kroz mrežu svojih poslovnih partnera i korisnika.

U našim je planovima širenje poslovanja i na područje glasovnih usluga s dodanom vrijednosti te stoga držimo potrebitim da se uključimo u ovu javnu raspravu.

Prije nego se detaljno upustimo u komentare predmetnog pravilnika (dalje – Pravilnik), dozvolite da ukažemo na generalne zamjerke koje se prije svega odnose na usluge s dodanom vrijednosti, a koje će zbog svoje nedorečenosti izazivati sporove, prijepore te biti izvorom pravne nesigurnosti a time i kočnicom razvoja učinkovite konkurencije i tržišta u cjelini.

1) Prijedlogom pravilnika definira se pojam "operator usluga s dodanom vrijednosti" kao operator koji pruža usluge s dodanom vrijednosti. Isto tako, u prijedlogu pravilnika koriste se pojmovi "davatelj usluge" (članak 1. Stavak 5. Dodatka 5) i "davatelj sadržaja usluge" (članak 10. Dodatka 5) što sve skupa ukazuje na postajanje tri entiteta, od kojih ova dva zadnja nemaju odgovarajuće definicije. Niti jedan od tri spomenuta pojma nije definiran Zakonom o elektroničkim komunikacijama (dalje- ZEK). Nadalje, u članku 1. Stavak 4. Dodatka 5 uvodi se i pojam "podugovaratelj" koji se ne dovodi u ispravnu vezu s prethodna tri entiteta. Zbog nedostatka potrebnih definicija korištenih pojmova nije moguće jednoznačno odrediti značenje istih niti odnose među njima. Predlažemo da se definicije upotpune na način koji otklanja svaku dvojbu u pogledu tumačenja navedenih pojmova i međusobnih odnosa ali i obveza.

2) Odnosi među subjektima na tržištu usluga s dodanom vrijednosti su složeniji od odnosa koji su obuhvaćeni prijedlogom Pravilnika, te su potrebne značajne dorade istoga. Odnosi koji su obuhvaćeni Pravilnikom podrazumijevaju da postoje "operatori" koji pružaju svoje usluge s dodanom vrijednosti pa ih predlagatelj definira kao "operator usluga s dodanom vrijednosti", a da tek po pitanju sadržaja usluge može postojati druga strana koja operatoru "daje" svoj sadržaj ("podugovaratelj"). Na isto nedvosmisleno upućuje i čl. 49. st. 1 "Operatori usluga s dodanom vrijednosti, prigodom oglašavanja svojih usluga…".

3) Najčešći slučaj na tržištu usluga s dodanom vrijednosti (možda ne po broju usluga, ali svakako po financijskim pokazateljima ostvarenog prometa) je upravo suprotan a njime se Pravilnik uopće ne bavi. Naime, subjekti koji drugim stranama (npr. medijima, gospodarskim i marketinškim subjektima i sl.) omogućavaju pružanje njihovih usluga s dodanom vrijednosti su "service provider" što više odgovara definiciji iz ZEK-a "operatori korisnici" (a blizak pojam bi mogao biti i "virtualni mrežni operator" koji na žalost i posve neopravdano također nije našao mjesta ni u ZEK-u ni podzakonskim aktima). U tom pogledu, sporne su gotovo sve relevantne odredbe Pravilnika jer je evidentno da je riječ u uslugama s dodanom vrijednosti koje nisu usluge "operatora usluga s dodanom vrijednosti", već je riječ o uslugama drugih subjekata (npr. mediji, marketinške agencije, trgovačka društva i sl.) koji do sada (do stupanja na snagu ZEK-a) nisu bili obveznici podnošenja prijave odnosno prethodne obavijesti o obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, što se sada nameće potrebnim. Kako bi se isto izbjeglo, jer držimo kako to nije bila intencija zakonodavca, potrebno je temeljito doraditi Pravilnik uz odgovarajuće definicije, odnose među subjektima (uključivo i odnose s krajnjim korisnicima usluga) kao i pitanja odgovornosti i zaštite korisnika usluga.

4) U nastavku ćemo zbog lakšeg razumijevanja koristiti samo dva pojma i to na način da je:

5) "operator usluga s dodanom vrijednosti" – operator koji obavlja tehničku komponentu usluge s dodanom vrijednost - posjeduje terminalnu opremu priključenu na javnu komunikacijsku mrežu, strojne, programske i komunikacijske dijelove svoje mreže) i

6) "davatelj usluge" – stvarni vlasnik usluge, proizvodi sadržaj (samostalno ili sa podugovarateljima), provodi marketinške i prodajne aktivnosti (samostalno ili sa podugovarateljima). Ne mora biti operator usluga s dodanom vrijednosti, a u tom slučaju za pružanje usluga angažira podugovaratelja – operatora usluga s dodanom vrijednosti.

7) Predlagatelju također predlažemo ujednačavanje terminologije.


8) U sadašnjem prijedlogu Pravilnika pred "operatora usluga s dodanom vrijednosti", se neopravdano i neosnovano stavlja teret odgovornosti iako je potpuno jasno da isti ne može odgovarati za postupanja subjekta koji je stvarni vlasnik usluge – davatelj usluge, niti može osigurati pružanje usluga s dodanom vrijednosti a ni zaštitu korisnika usluga u skladu s Pravilima postupanja na način kako se predlaže.

9) "Operator usluga s dodanom vrijednosti" vlasniku usluge- davatelj usluge daje samo tehničku uslugu, a davatelj usluge proizvodi sadržaj (samostalno ili sa podugovarateljima), provodi marketinške i prodajne aktivnosti (samostalno ili sa podugovarateljima) – dakle sve ostale aktivnosti. "Operator usluga s dodanom vrijednosti" nije ovlašten niti osposobljen provoditi nadzor sadržaja usluge, oglašavanja kao ni pridržavanje odredbi ZEK-a, Pravila i ostalih pozitivnih propisa RH od strane davatelja usluga. Te aktivnosti su po našem shvaćanju povjerene bilo Agenciji bilo tijelu zaduženom za provedbu Zakona o elektroničkim medijima odnosno Zakona o zaštiti potrošača, a nikako ne "operatoru". Operator usluga s dodanom vrijednosti se pri izvršenju svog dijela posla i zaduženja obvezan držati ZEK-a i ostali pozitivnih propisa u RH. Stoga isti može odgovarati, samo za svoja djela odnosno dio usluge koja mu je povjerena i na koji može stvarno utjecati (slično kao i operator javnih komunikacijskih usluga – administrativne i tehničke odgovornosti). Zakonski okvir koji je važio do donošenja ZEK-a, odnosno Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama po tom pitanju je sasvim određen i osnovan – za sadržaj usluge s dodanom vrijednosti odgovara vlasnik sadržaja (čl. 44. st. 2). ZEK nije promijenio, niti ustanovio odgovornost operatora usluga s dodanom vrijednosti za uslugu koja nije njegova niti je to učinio neki drugi pozitivni propis.


10) Isto tako, a obzirom da ovaj Pravilnik ima intenciju zamijeniti i van snage staviti Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama (NN 183/04 i 108/05), važno je istaknuti kako ovaj prijedlog Pravilnika ničim ne nadomješta poglavlja koja se bavila pravima davatelja usluga s dodanom vrijednosti i odnosima s drugim operatorima (infrastrukturnim i operatorima javnih komunikacijskih mreža). Obzirom na činjenicu kako navedenu prazninu nije popunio niti prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (koji se bavi isključivo DTK-om i Antenskim stupovima) opravdana je bojazan od još veće pravne nesigurnosti i stagnacije sektora.

11) Infrastrukturne operatore se stavlja u poziciju da mogu zlorabiti nadmoćan položaj, što po našem mišljenju i u postojećim okolnostima neće doprinijeti unaprjeđenju konkurentnosti i razvoju učinkovite konkurencije. Pri tome ne treba zaboraviti da infrastrukturni operatori djeluju na tržištu kao davatelji usluga s dodanom vrijednosti što za svoje potrebe (svoje usluge), tako i za potrebe tržišta i drugih subjekata (usluge drugih). Ovo je i te kako važno posebno u svjetlu zadnjih događanja vezano na uvjete obračuna i naplate koje HT pokušava nametnuti i činjenice da SMP-ovima do danas nisu nametnute obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva.
12) Zbog gore navedenog, predlažemo da Agencija u bitnome nadomjesti spomenute praznine dopunama ovog prijedloga Pravilnika ili dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme kako su to predlagali brojni zainteresirani u sklopu javne rasprave o istome.


13) Iako se zalažemo za najviše standarde zaštite korisnika, držimo potrebnim istaknuti kako se teško oteti dojmu da se Pravilnik u bitnome preklapa s drugim propisima, poglavito Zakonom o zaštiti potrošača što, kao i svako drugo preklapanje propisa, ne držimo dobrim i predlažemo da se ta praksa napusti. Pravilnikom se uređuju poduzetnička prava i obveze koja ne proizlaze iz Zakona. Mišljenja smo da bi Pravilnik trebao sadržavati jedino provedbene odredbe bez mogućnosti utjecaja na stvaran sadržaj prava i obveza koji su utvrđeni ZEK. U tom pogledu predlažemo da se pažljivo razmotri ovaj komentar, a Pravilnik svede na najmanju moguću mjeru kako bi regulatoru u cilju što učinkovitije regulacije tržišta ostale na raspolaganju pune diskrecijske ovlasti.



14) Komentari pojedinih odredbi Pravilnika
a. Čl. 21. st.2, točka 3. – Mišljenja smo kako zbog multi operatorskog okruženja nije moguće udovoljiti ovoj odredbi na koristan i informativan način. Naime, Operator koji ispostavlja račun krajnjem korisniku ne zna podatke o operatoru usluga s dodanom vrijednosti jer se on nalazi u mreži drugog operatora. Nadalje, i u slučaju kada mu je taj podatak poznat on krajnjem korisniku ne predstavlja korisnu informaciju i dovodi ga u zabludu. Operator usluga s dodanom vrijednosti ne mora biti davatelj usluge koju je korisnik konzumirao (npr. korisnik se prijavio za sudjelovanje u TV emisiji televizije "BCA", a na računu stoji da je koristio uslugama tvrtke "XYZ" (operator usluga s dodanom vrijednosti) što izaziva zabunu kod krajnjeg korisnika. Isto se odnosi na tip usluge, a čak kada bi operatoru koji izdaje račun ova informacija bila dostupna, ona zbog dinamičnosti tržišta i problema s ažuriranjem informacija ne može biti korisna i informativna. Stoga predlažemo da se i u ovom slučaju, kao i u svim slučajevima korištenja drugih usluga, a zbog načela nediskriminacije, na računu ističu iste stavke kao i u točki 1. istog stavka, a da se točka 3. briše. Ova obveza je također povezana i s nepotrebnim troškovima koji nastaju na strani operatora koji ispostavlja račun svojim pretplatnicima, isti troškovi se prevaljuju na davatelje usluga s dodanom vrijednosti a u cijelosti su nepotrebni i neopravdani.
b. Čl. 37. – Mišljenja smo kako je cijeli ovaj članak u najmanju ruku problematičan i sporan. Mišljenja smo da se sa zlouporaba treba obračunati brzo i efikasno, ali isključivo u skladu sa pozitivnim propisima RH. Provedbene mjere iz stavka 5. po kojima Agencija može zatražiti obustavu prihoda koji se odnosi spornu uslugu po našem mišljenju nadilaze ovlasti koje su Agenciji povjerene. Riječ je o blokadi i zamrzavanju imovine i zadržavanju iste na računu operatora javnih elektroničkim mreža bez jasnih pravila i učinkovite kontrole zakonitosti čemu se protivimo. Koliko nam je poznato sličnu ovlast ima samo Uskok i to u slučajevima organiziranog kriminala.
c. Dodatak 5. - Predlažemo promjenu naslova u „Pravila postupanja prilikom pružanja usluga s dodanom vrijednosti“. Prijedlog je u skladu s prethodno iznesenim komentarima gdje se ukazuje potreba da se pored operatora usluga s dodanom vrijednosti Pravilima obuhvate i svi ostali subjekti uključeni u pružanje usluga s dodanom vrijednosti.
d. Dodatak 5. čl. 1. st. 1. - cit. "Pravila postupanja propisuju ponašanje svih operatora prigodom davanja usluga s dodanom vrijednosti (u daljnjem tekstu: operator usluga s dodanom vrijednosti)…" Navedenim prijedlogom se u definirane pojmove uvodi dodatna nejasnoća. Naime, obzirom da su prigodom pružanja usluga s dodanom vrijednosti u proces uključeni mnogi operatori (onaj za polazni promet, onaj za terminaciju i onaj za pružanje same usluge s dodanom vrijednosti) odredba "svih operatora" koja se pojašnjava sa "(u daljnjem tekstu: operator usluga s dodanom vrijednosti)" ne pridonosi jasnoći već će služiti prijeporu i sporovima. Stoga predlažemo da se iz teksta briše "(u daljnjem tekstu: operator usluga s dodanom vrijednosti)" jer se Pravila doista trebaju odnositi na sve operatore.
e. Dodatak 5. čl. 1. st. 2. – Odredba je u cijelosti prenesena iz ZEK (čl 49. St. 2). Obzirom da povrh odredbe iz ZEK ne donosi ništa novo niti što pojašnjava, te stoga predlažemo brisanje.
f. Dodatak 5. čl. 1. st. 3. - Mišljenja smo da tekst "Operator usluga s dodanom vrijednosti" treba zamijeniti sa tekstom "Davatelj usluga s dodanom vrijednosti". Uz ovo je potrebno dodati i odgovarajuću definiciju pojma "davatelj usluga s dodanom vrijednosti" kako je predloženo i pojašnjeno u poglavlju A. Time se odgovornost za pružanje usluge ispravno adresira na pravog subjekta, a "operator usluga s dodanom vrijednosti" može biti "podugovaratelj" što u konačnici i jeste slučaj koji je najrašireniji na tržištu. Ista formulacija udovoljava i ostalim slučajevima kada je davatelj usluga ujedno i operator usluga s dodanom vrijednosti. Ovakva formulacija u cijelosti odražava stvarno stanje na tržištu i sve uspostavljene modele poslovanja.
g. Dodatak 5. čl. 1. st. 4. - na isti način i uz isto obrazloženje mišljenja smo da tekst "operator usluga s dodanom vrijednosti" treba zamijeniti sa tekstom "davatelj usluga s dodanom vrijednosti".
h. Dodatak 5. čl. 1. st. 5. – Mišljenja smo kako je ovaj stavak u cijelosti suvišan. Radi se o nabrajanju pojedinih poglavlja i obveza koje su i onako sastavni dio Pravila. Ukoliko predlagatelj ostaje pri prijedlogu u tom slučaju predlažemo da se na isti način i uz isto obrazloženje tekst "operator usluga s dodanom vrijednosti" treba zamijeniti sa tekstom "davatelj usluga s dodanom vrijednosti". Isto tako predlažemo da se u točki 3. briše tekst „davatelja usluga“ jer se isti sad ukazuje kao suvišan. Zaključno, tekst „posebnu“ se briše, a na kraj se dodaje tekst „u skladu s člankom 17.“ Predlaže se izmjena kako bi odredba bila jasna i razumljiva. Riječ „posebnu“ sugerira da se radi o nečemu posebnom i u ovom slučaju neodređenom, a ne o odredbama iz čl. 17. Pravila.
i. Dodatak 5. čl. 2. st. 1. – Ova odredba nije u skladu s odredbom ZEK iz čl.49. st. 8. te se u prvom redu predlaže brisanje iste. Ukoliko predlagatelj ustraje pri predlogu, a kako bi se odredba uskladila sa ZEK predlaže se promjena teksta „sukladno Zakonu, Pravilniku o adresiranju i numeriranju i Planu adresiranja i numeriranja.“ u tekst „u skladu s Planom numeriranja“. ZEK je predvidio samo Plan numeriranja. Agencija je u javnu raspravu stavila pravilnik pod nazivom „Pravilnik o dodjeli adresa i brojeva“ dok „Pravilnik o adresiranju i numeriranju“ ne upućuje na poznati dokument.

j. Dodatak 5. čl. 4. st. 5.
i. Ovom odredbom se ne postiže smisao, a davateljima usluga neopravdano nameće obveza koju nema niti jedna druga skupina ni pojedino trgovačko društvo u drugim sektorima. Ovakvu obvezu predlagatelj ne nameće niti operatorima javnih komunikacijskih mreža, a svjedoci smo kako se upravo kod promocije njihovih usluga ostvaruje efekt zablude, pa su krajnji korisnici često uvjerenja kako su tk usluge besplatne ili koštaju do 1 kn, a gotovo nikada ne znaju koliko što zapravo plaćaju. Važno je istaknuti da je ova obveza zapravo popriličan i neopravdan teret jer ne ostavlja prostora za prenošenje i promociju same usluge i povezana je s dodatnim i nemalim troškovima. Riječ je o neravnopravnom položaju odnosno diskriminaciji davatelja usluga s dodanom vrijednosti u odnosu na sve ostale privredne subjekte u RH. Problem informiranosti krajnjih korisnika može se cjelovito riješiti na jednostavan način da se pri Agenciji oformi centralizirani javni imenik sa svim informacijama koje su potrebne korisnicima u ostvarivanju prava. Za ažurnost podataka bili bi zaduženi operatori. Na ovaj način tražena informacija je krajnjim korisnicima dostupna u svakom trenutku, a ne samo u trenutku kada je isti izložen promotivnim aktivnostima davatelja usluge. Na raspolaganju je također i mogućnost da se npr. putem interneta korisnicima besplatno mogu informirati o navedenim informacijama. U tu svrhu se može na kraj prve rečenice dodati tekst "ili adresu web stanice na kojoj se mogu dobiti potrebne informacije"
ii. Ukoliko je prijedlog iz a. suprotan odredbama ZEK-a i njime se ne ostvaruje svrha iznosimo slijedeći prijedlog: Mišljenja smo da tekst "sadržavati ime i detalje kontakta operatora usluga s dodanom vrijednosti, uključujući telefonski broj koji nije broj usluge" treba zamijeniti sa tekstom "sadržavati ime i detalje davatelja usluga s dodanom vrijednosti, uključujući telefonski broj kontakta". Na ovaj način se korisnik usluge upoznaje s davateljem usluge, dok informaciju o operatoru usluga s dodanom vrijednosti držimo nevažnom na isti način kao što je i informacija o operatoru javnih komunikacijskih mreža na kojeg isti je priključen. Ovime se ni na koji način ne umanjuju prava korisnika usluga, a istome se daje puna i jasna informacija o usluzi i kontaktima. Pri tome davatelj usluge za potrebe kontakta i odnosa s krajnjim korisnicima može koristiti usluge druge strane (podugovaratelj-outsourcing) čime se također ne umanjuje odgovornost istoga.
k. Dodatak 5. čl. 4. st. 6. - Predlažemo da se briše tekst "posebno iskazan". Cijene u maloprodaji se izražavaju sa PDV-om – Zakon o PDV-u. Ne vidimo posebnog razloga zašto bi se iznos PDV-a posebno iskazivao.
l. Dodatak 5. čl. 4. st. 7. - Pojam "marketing propuštenog poziva" uopće nije pojašnjen pa samim time nije jasna intencija predlagatelja. Pojam je potrebno na razumljiv način definirati, ograničenja detaljnije razraditi a da se pri tome ne ograničava sloboda poduzetništva. Ako već postoji obveza najave cijene prije početka naplate usluge i ako je korisnik u mogućnosti prekinuti prije naplate ne vidimo stvarnog razloga ovoj zabrani. Ako ipak postoje razlozi i slučajevi, a pri tome krše odredbe ZEK-a, tada je zabrana opravdana. Nije dobra praksa zabranjivati ako za to ne postoje opravdani i utemeljeni razlozi.
m. Dodatak 5. čl. 4. st. 8. –
i. Mišljenja smo da je druga rečenica u cijelosti suvišna i da je treba brisati. Naime, obzirom da je ustanovljena obveza da se krajnjeg korisnika obavijesti o cijeni prije početka naplate te da je isti u mogućnosti prekinuti poziv također prije početka naplate, obveza iz druge rečenice ovog stavka je suvišna i nema svrhe, a pred davatelja usluga stavlja neopravdan i diskriminirajući teret kako je to pojašnjeno u točki 10) – glede čl. 4. st. 5.
ii. Ukoliko predlagatelj ipak nalazi na zakonu utemeljene razloge i ustraje na prijedlogu predlažemo da se druga rečenica zamjeni tekstom koji glasi „Cijena usluge mora biti napisana na način da veličina fonta ne bude manja od 30% veličine fonta telefonskog broja ili adrese usluge, te da u svakom slučaju udovolji uvjetu da je čitljiva prosječnom korisniku.“
n. Dodatak 5. čl. 4. st. 10. – Mišljenja smo da u prvoj rečenici treba tekst „i vizualno i slušno“ zamijeniti sa „vizualno“. Predlaže se brisanje zadnje rečenice. Držimo kako se prijedlogom dodatno zadire u slobode i nameće obveza koja je suvišna. Promotivna aktivnost putem TV-a ili drugih audio-vizualnih medija ne mora nužno sadržavati bilo kakvu slušnu informaciju, pa tako i informaciju o cijeni. Isto tako obzirom da je ustanovljena obveza da se krajnjeg korisnika slušno obavijesti o cijeni prije početka naplate te da je isti u mogućnosti prekinuti poziv također prije početka naplate, obveza „i slušno“ je već ispunjena pa je promotivnoj aktivnosti suvišna i nema svrhe, a pred davatelja usluga stavlja neopravdan i diskriminirajući teret kako je to pojašnjeno u točki 10) – glede čl. 4. st. 5. Zaključno, slušno ponavljanje informacije koja je podugačka (različite cijene iz pokretnih i nepokretnih mreža) je iritantno čime se u potpunosti može izgubiti i sami smisao promotivne aktivnosti. Nije nevažno da je isto povezano sa značajnim troškovima koji su posve neopravdani. TV kuće cijenu određuju po sekundi trajanja promotivnog materijala, a nije teško izračunati koliko vremena je potrebno za slušno prenošenje predloženih informacija na predloženi način.
o. Dodatak 5. čl. 4. st. 11. – Radi izbjegavanja nesporazuma i sporova potrebno je definirati pojam „sadržaji isključivo za odrasle“ koji je nejasan i neodređen. Sa sličnim problemom se bavi Zakon o elektroničkim medijima pa u svakom slučaju treba voditi računa o usklađenosti. Besplatna poruka upozorenja (odnosno raznovrsnost obavijesti koje treba pružiti prije početka naplate) mogla bi predstavljati tehnički problem realizacije a povlači se i pitanje eventualnih troškova. Naime, obvezu pružanja obavijesti o cijeni, pa tako i svih ostalih obavijesti, prije početka naplate može pružiti samo pristupni operator javne komunikacijske mreže a ne operator usluga s dodanom vrijednosti. ZEK osim obavijesti o cijeni prije početka naplate nije predvidio obvezu davanja drugih obavijesti prije početka naplate, pa ova obveza prelazi okvir obveza nametnutih Zakonom. Predlagatelj ZEK je neopravdano prihvatio prijedloge operatora (HT-a) da obvezu obavijesti o cijeni prije početka naplate trebaju ispuniti operatori usluga s dodanom vrijednosti. To nije moguće, jer kada bi isti i imali tehničke mogućnosti nužno je da im se osigura pristup billing sustavima svih operatora iz čije mreže polazi promet prema uslugama s dodanom vrijednosti što nije realno. Ova obveza je prevaljena na stranu koja je nikako ne može ispuniti s jednim jedinim razlogom, samo da istu može debelo naplatiti. Jedini način koji je moguć je implementacija svojevrsnog color ringtone-a koji prethodi zvonjavi telefona operatora usluga s dodanom vrijednosti, a može ga pružiti samo pristupni operator na kojeg je priključen operator usluga s dodanom vrijednosti. U slučaju da bi pristupni operatori pribjegli naplati ove usluge odnosno obavijesti opravdano je zahtijevati da troškove snosi krajnji korisnik, što ovom prilikom i ističemo.
p. Dodatak 5. čl. 5. – Zakon o zaštiti potrošača propisao je obveze davatelja usluga glede oglašavanja i sadržaja oglasa. Članak 5. kao i sve ostale odredbe koje se bave navedenom tematikom isto područje i ista prava pokušava definirati na novi način što nikako ne podržavamo i čemu se protivimo. Smatramo da u svakom slučaju treba izbjeći praksu preklapanja s drugim propisima (u ovom slučaju sa Zakonom o zaštiti potrošača koji je ujedno i lex specialis u području zaštite prava potrošača što su u svakom slučaju i korisnici usluga s dodanom vrijednosti). U svakom slučaju na odredbe iz ovog članka se odnose prethodno iznesene primjedbe i obrazloženja vezano ne promotivne aktivnosti i oglašavanje.
q. Dodatak 5. čl. 6. st.2 – riječ je odredbi koja se ponavlja, a preuzeta je iz čl. 5. st. 3. Smatramo kako je riječ o istoj odredbi koja je prethodno također navedena u čl. 4. St 8. Stoga predlažemo da se briše.
r. Dodatak 5. čl. 6. st.4.- Mišljenja smo kako je ova odredba suvišna jer je ustanovljena obveza da se krajnjeg korisnika slušno obavijesti o cijeni prije početka naplate te da je isti u mogućnosti prekinuti poziv također prije početka naplate čime se izbjegava svaka mogućnost „zablude“ svakog pa i prosječnog korisnika. Riječ je odredbi iz čl. 7. St.1, čime se obveza iz ovog stavka u potpunosti ispunjava, a „problem“ rješava. Podredno, formulacija „da se svaki poziv naplaćuje neovisno o uspostavi direktne linije, npr. „ za svako biranje broja”“ je neispravna i kao takva može izazvati zabludu. Ne može se svako biranje broja naplaćivati niti se naplaćuje, za naplatu je nužno ostvariti preduvjete: čuti informaciju o cijeni, biti u mogućnosti prekinuti prije početka naplate, i nakon svih obavijesti ostati na liniji i uspostaviti vezu (ostvariti poziv) s operatorom usluge s dodanom vrijednosti. U svim ostalim slučajevima neće doći do naplate.
s. Dodatak 5. čl. 7. st.1.- Ovdje se otvara pitanje troškova koji se eventualno mogu pojaviti u vezi s ovom obvezom koja je stavljena pred operatora usluga s dodanom vrijednosti. Isto je detaljno obrazloženo pod 15), a kao bitno ponavljamo: U slučaju da bi pristupni operatori pribjegli naplati ove usluge odnosno obavijesti opravdano je zahtijevati da troškove snosi krajnji korisnik, što ovom prilikom i ističemo.
t. Dodatak 5. čl. 7. st. 3.- Obzirom da operatori usluga s dodanom vrijednosti ne mogu udovoljiti uvjetu da se vrijeme provedeno na čekanju ne naplaćuje, jer bi isto kako je prethodno pojašnjeno podrazumijevalo pristup billingu svih operatora javnik komunikacijskih mreža što nije realno, ova odredba ide isključivo na štetu krajnjih korisnika. U slučaju da predlagatelj ostane pri prijedlogu, čemu se protivimo, operatori usluga s dodanom vrijednosti bit će primorani (da bi udovoljili ovakvoj odredbi) umjesto stavljanja na uobičajeno čekanje prisilno prekinuti poziv, čime poziv zasigurno neće ispuniti realna očekivanja korisnika što otvara i druge probleme. Korisnik će morati ponovno pozivati kako bi dobio očekivanu uslugu što mu ponovno neće biti zajamčeno. Ovo otvara brojne mogućnosti zlouporaba, koje su zasigurno veće od onih što za posljedicu ima čekanje. Korisnik koji je stavljen na čekanje uvijek ima pravo i mora imati pravo da samostalno odluči o nastavku poziva kad je stavljen na čekanje i čime mu se daje prilika da ispuni realna očekivanja. Predlažemo da se navedena odredba briše jer se smisao ispunjava st. 7 istog članka, a postoji i kolizija sa st. 8 istog članka
u. Dodatak 5. čl. 7. st. 5.- Smatramo kako ne postoji način da bi operator usluga s dodanom vrijednosti na bilo koji način mogao znati koliki je iznos maksimalnog mjesečnog zaduženja računa određenog od strane korisnika. Stoga nije moguće korisnika niti obavijestiti o troškovima napravljenim do sada, niti ga pozvati da potvrdi želi li nastaviti razgovor. Predlažemo da se ova odredba briše.
v. Dodatak 5. čl. 7. st. 6.- iz razloga koji su pojašnjeni prethodno u 20) predlažemo da se tekst „besplatno“ zamjeni sa tekstom „u tijeku poziva“.
w. Dodatak 5. čl. 7. st. 9.- Smatramo kako ova odredba nije primjenjiva na veliku većinu SMS usluga s dodanom vrijednosti jer se uporaba usluge prekida u bilo kojem trenutku na način da korisnik ne šalje novu SMS poruku što je korisnicima poznato. Tek pojedine vrste usluga, poglavito one koje se pružaju putem pretplate udovoljavaju uvjetima iz ove odredbe i za njih je potrebno naznačiti način na koji se uporaba usluge prekida. Stoga predlažemo da se jasnije odredi o kojim je to SMS uslugama riječ kod kojih je potrebno naznačiti način na koji se usluga prekida, a mišljenja smo da je isto na odgovarajući način već regulirano čl. 13 st. 3. pa treba razmisliti i o brisanju. U trećoj rečenici predlažemo bristi tekst „kada oprema korisnika ima zaslon na kojem se može prikazati primljeni tekst“. Naime, nije nam poznato o kojim bi to mobilnim uređajima (opremi) riječ a da isti nemaju zaslon na kojem se može prikazati primljeni tekst pa je formulacija suvišna. Nadalje, nije nam poznato kako bi se informacija o cijeni mogla pojaviti na zaslonu prije pristupa traženoj usluzi kada se većina usluga konzumira na način da korisnik inicira uslugu slanjem SMS poruke određenog sadržaja na određeni kratki broj usluge s dodanom vrijednosti čime su troškovi već nastali (sve usluge koje koriste kratke brojeve 6xxxx). Ako je predlagatelj ovim dijelom odredbe mislio na usluge koje se ostvaruju preko kratkih brojeva koji ne podrazumijevaju posebnu naplatu (kratki brojevi 8xxxx) onda to treba jasno istaknuti kako bi se izbjegli nesporazumi. U tom slučaju treba napomenuti kako će ova odredba bitno utjecati na već stvorene navike korisnika i jednostavnost korištenja SMS usluga s dodanom vrijednosti. Nije teško zamisliti kako bi npr. izgledala usluga SMS parkinga, koja bi po načelu nediskriminacije također morala udovoljiti zahtjevima ove odredbe. Korisnik bi poslao poruku predviđenog sadržaja, operator s dodanom slugom bi uzvratio informacijom o cijeni, a korisnik bi ponovno morao potvrditi da zaista želi platiti parking. Nije potrebno ni napominjati kako do korisnika ne stigne baš svaka poruka, nije potrebni ni napominjati kako se radi o dvostruko većem broju poruka od kojih korist ima samo mobilni operator. Ovo naravno nije jedini slučaj, a svima je zajedničko da u svakom slučaju povećanjem broja poruka usluga gubi na jednostavnosti korištenja, a mobilni operatori ostvaruju siguran prihod što vjerujemo nije intencija ove odredbe. Tu se otvara i pitanje troškova slanja SMS poruke od strane operatora usluga s dodanom vrijednosti u slučajevima kada korisnik odustane od usluge nakon što je dobio obavijest o cijeni. Opravdano je zahtijevati da taj trošak ide na teret korisnika koji je i zahtijevao uslugu i taj zahtjev ističemo te predlažemo da to bude po cjeniku mobilnog operatora a da se odgovarajući dio prihoda isplaćuje operatoru usluga s dodanom vrijednosti koji je omogućio prihod mobilnom operatoru. Drugi je problem što bi isto moglo biti povezano sa teškoćama tehničke implementacije na strani operatora pokretnih mreža o čemu također treba voditi računa.
x. Dodatak 5. čl. 8. st. 7.- ZEK u čl. 7. st 3. određuje cit „ovoga Zakona ne primjenjuju se na sadržaje koji se proizvode, prenose ili objavljuju obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga“ što otvara dvojbu je li Agencija ovlaštena objaviti klasifikacijsku listu sadržaja usluga. Sadržaj usluga je reguliran zakonima i podzakonskim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih medija.
y. Dodatak 5. čl. 9. st. 1., 2.- Ova odredba nameće obveze povrh onih koje su propisane ZEK, a velika većina operatora usluga s dodanom vrijednosti neće joj moći udovoljiti. Odredbi o evidenciji bezuspješnih pokušaja pozivanja, ne može udovoljiti niti jedan operator usluga s dodanom vrijednosti jer velika većina takvih poziva niti ne dođe do terminalne opreme istih pa je nemoguće voditi evidenciju nepoznatih događaja. Smatramo kako odredba nije opravdana jer Agencija u svakom slučaju dobije podatke o prometu i prihodima koji su temelj za određivanje godišnje naknade.
z. Dodatak 5. čl. 10. st. 1. – pod 9) a) smo iznijeli prijedlog kojeg smatramo boljim rješenjem od predloženog. Isto bi korisnicima bilo puno korisnije od pretraživanja brojnih stranica u potrazi za traženom informacijom.
aa. Dodatak 5. čl. 11. st. 1. – Mišljenja smo kako navedena odredba zadire u područje sadržaja usluga na sličan način kako je to obrazloženo u 24) što opet otvara istu dvojbu u pogledu ovlasti Agencije.
bb. Dodatak 5. čl. 14. st. 1. – odredba je nejasna i neodređena pa je istu potrebno precizirati. Isto tako nejasna je i intencija predlagatelja. U svakom slučaju predlažemo da se tekst "Operator usluga s dodanom vrijednosti" zamjeni tekstom "Davatelj usluga", isto je potrebno iz razloga odgovornosti za pružanje usluga koja je svakako na strani davatelja usluga (gotovo u svim slučajevima TV i radio) koji će za potrebe svog programa i svoje usluge znati (i do sada su znali) angažirati odgovarajućeg podugovaratelja - operatora. Ako se pri tome mislili da samo "veliki" operatori mogu nuditi svoje usluge (biti podugovaratelji) TV i radijskim postajama onda smatramo kako se ovom odredbom pogoduje "velikim" (odnosno najvećim ili najvećem) operatorima za što vjerujemo da ipak nije bila intencija. U ovom segmentu nema nikakve potrebe za intervencijom regulatora jer su se odnosi među subjektima i do sada uspješno samoregulirali po načelima slobodne tržišne utakmice i u skladu s programskim očekivanjima te bez neželjenih utjecaja na javnu komunikacijsku mrežu. Zaključno smatramo kako nije utemeljeno je u istu ravan stavljati radio i TV jer su očekivanja višestruko veća u korist TV programa.
cc. Dodatak 5. čl. 14. st. 2. – obzirom na prethodnu primjedbu nejasno je i o kojim odredbama pravilnika koji propisuju način i uvjete pružanja javnih komunikacijskih usluga.
dd. Dodatak 5. čl. 14. st. 3. – Protivimo se ovoj odredbi jer broj linija nije po našem mišljenju od značaja korisniku-pozivatelju, a isti predstavlja poslovnu tajnu. Stoga predlažemo da se briše tekst „obvezni su u promidžbenim aktivnostima obavijestiti korisnike – pozivatelje o broju linija koje su na raspolaganju za pozive„ a da se tekst „Operatori iz stavka 1. ovog članka“ zamjeni sa „davatelji usluga s dodanom vrijednosti“ s obrazloženjem kako je u istim slučajevima zamjene ovih pojmova ranije obrazloženo u primjedbama. Odgovornost za mogućnost ostvarenja koristi je na vlasniku usluge – davatelju (TV, radio) koji nije nužno (a do sada i trenutno ni u jednom slučaju nije) operator usluga s dodanom vrijednosti.
ee. Dodatak 5. čl. 14. st. 4. – Obveza čuvanja prometnih podataka propisana je ZEK. Držimo kako je ova odredba suvišna i predlažemo njeno brisanje jer operator usluga s dodanom vrijednosti potrebne podatke može po potrebi i na zahtjev Agencije ekstrahirati iz prometnih podataka koje čuva. Podaci o broju pokušaja pozivanja usluge nisu dostupni operatoru usluga s dodanom vrijednosti pa je takvom zahtjevu nemoguće udovoljiti. Isto tako nije moguće udovoljiti zahtjevu o broju poziva koji su emitirani tijekom programa. Davatelj usluge (TV, radio) su ovlašteni program emitirati u bilo kojem terminu i u bilo kojem trajanju (što je najčešći slučaj) a operator usluga s dodanom vrijednosti ne može znati koji su to termini i koje je to trajanje. U svakom slučaju predlažemo da se tekst „Operatori iz stavka 1. ovog članka“ zamjeni sa „davatelji usluga s dodanom vrijednosti“ sa obrazloženjem kao i ranije. Iako je intencija odredbe potpuno nepoznata istoj bi u najvećoj mjeri mogao udovoljiti davatelj usluge (TV, Radio) za kojeg pretpostavljamo da ima podatke o terminima emitiranja. U svakom slučaju, ova odredba po našem mišljenju ide za potpuno nepotrebnom regulacijom i to otežavanjem i odbijanjem korištenja usluga s dodanom vrijednosti u TV i radio programima čemu se oštro protivimo.
ff. Dodatak 5. čl. 15. st. 3. – Obveza čuvanja prometnih podataka propisana je ZEK. Držimo kako je ova odredba suvišna i predlažemo njeno brisanje jer operator usluga s dodanom vrijednosti potrebne podatke može po potrebi i na zahtjev Agencije ekstrahirati iz prometnih podataka koje čuva.
gg. Dodatak 5. čl. 17. – da bi se uspješno i cjelovito provodila zaštita djece i maloljetnih osoba, za što se najodlučnije zalažemo, prije svega potrebno je jasno definirati pojam usluge odnosno sadržaja za odrasle. Ova odredba se u preklapa sa onom i čl. 7 st. 11. pa predlažemo da se izbjegne ponavljanje i preklapanje. Po pitanju obavijesti prije početka naplate smo se detaljno očitovali u prethodnim točkama, pa isto vrijedi i u ovom slučaju.
hh. Dodatak 5. čl. 18. st. 1. – Mišljenja smo kako je predloženi iznos od 10,00 kn određen prenisko, te će stoga (a i zbog previsokih naknada koje naplaćuju operatori javnih komunikacijskih mreža) doći do stagnacije razvoja, pa i ukidanja ono malo postojećih usluga namijenjenih djeci. Isto će imati posljedicu da će djeca umjesto primjerenih usluga koristiti usluge za odrasle u još većoj mjeri nego je to slučaj (operator nije u mogućnosti provjeri dob pozivatelja već se mora osloniti na činjenicu da pozivatelj potvrdio dobni status koji podrazumijeva nesmetano korištenje usluge). Isto tako, operator usluga s dodanom vrijednosti ni na koji način ne može znati bilo koju pojedinost, pa tako i onu cit. "drukčijem sporazumu između operatora i roditelja/skrbnika djeteta/maloljetne osobe". Predlažemo da se tekst "u iznosu većem od (npr.10,00 kuna) osim u slučaju drugačijeg sporazuma između operatora i roditelja/skrbnika djeteta/maloljetne osobe." zamijeni sa "u iznosu većem od 50,00 kuna."
ii. Dodatak 5. čl. 18. st. 3. – Mišljenja smo kako je formulacija ove odredbe nejasna i nedorečena i da treba izbjegavati subjektivne kriterije prihvatljivosti usluge odnosno sadržaja usluge. Kriteriji trebaju biti objektivni i poznati a to je ujedno i najbolje jamstvo da će djeci biti ponuđene samo one usluge koje su im zaista i primjerene. Ovo je također pitanja sadržaja usluge pa se opet javlja dilema iskazana u točki 23) o kojoj svakako treba voditi računa.
jj. Dodatak 5. čl. 19. st. 1. – Mišljenja smo kako ovo odredbu treba korjenito promijeniti jer ne ostvaruje intenciju, a organizatora prikupljanja donacija stavlja pred nemoguću i neostvarivu zadaću. Zalažemo se za načelo da donatori budu informirani o visini donacije koja će u konačnici doći do organizatora donacije. U dosadašnjoj višegodišnjoj praksi nisu nam poznati slučajevi da su troškovi operatora s dodanom vrijednosti ikada bili namirivani iz doniranih sredstava. Operatori usluga s dodanom vrijednosti se u pravilu odriču prihoda i organizatorima donacija isplaćuju sve iznose koje zaprime od operatora javne telekomunikacijske mreže. Zbog multi operatorskog okružja, različitih maloprodajnih cijena iz pokretnih i nepokretnih mreža, različitih naknada i troškova pojedinih operatora javnih komunikacijskih mreža, nije moguće odrediti koji dio cijene je namijenjen donaciji. Drugi je problem što se vrlo često upravo operatori javnih komunikacijskih mreža (i to oni najveći) ne odriču svojih troškova što s pravom izaziva negative reakcije javnosti. Smatramo da se potrebi javnosti da bude cjelovito informirana o doniranim sredstvima u cijelosti može udovoljiti na način da organizator jasno izvijesti o tome tko se sve nije odrekao svojih troškova, koliki iznos su donatori "uplatili" a koliko je organizatoru na kraju isplaćeno. U svakom slučaju treba izbjeći da se takve pojedinosti priopćavaju prilikom svake promidžbe, jer bi promidžba u tom slučaju izgubila svaki smisao i svela bi se na dugačko nabrajanje tipa "ako zovete iz mreže A, onda svakim pozivom donirate iznos od x kn, iz mreže B iznos od y kn… iz mreže L iznos od z kn. Naime operator A se nije odrekao svojih troškova u visini od xy kn, isto je s operatorom C…".

15) Kako ovaj Pravilnik ne bi unio još više zbrke, te kako bi stvari i odnose razjasnio a ne bio podloga prijepora i sporova, predlažemo predlagatelju Pravilnika da u razdoblju nakon zaključenja javne rasprave, a prije usvajanja konačnog teksta Pravilnika, kao i Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, sa svim relevantnim čimbenicima (operatorima, davateljima usluga) održi konzultativne sastanke koji će dovesti do cjelovitih rješenja na dobrobit svih sudionika na tržišta vodeći računa o pravima i zaštiti krajnjih korisnika.

16) Ujedno se pridružujemo već pokrenutoj inicijativi (u sklopu javne rasprave o Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme) da su u Agenciji organiziraju redoviti mjesečni sastanci operatora usluga s dodanom vrijednosti, davatelja usluga i virtualnih operatora.



U Zagrebu, 16.10.2008.


Kreativne Tehnologije d.o.o.

Saša Cvetojević
sroje : Postovani,

evo koment..., 16.10.2008 15:31:09
Postovani,

evo komentara tvrtke Megafon d.o.o. za javnu raspravu na Pravilnik o nacinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektronickih komunikacijskih mreza i usluga te mjerilima kakvoce elektronickih komunikacijskih mreza i usluga.

Srdacan pozdrav,
Srdjan Roje, direktor
Megafon d.o.o.

Dokument u prilogu: Megafon_Pravilnik_o_nacinu_i_uvjetima_obavljanja_djelatnosti.doc
dloncardusanovic : U prilogu dostavljamo komentar..., 16.10.2008 15:42:22
U prilogu dostavljamo komentare T-HT Grupe na gore navedeni Pravilnik.
Pozdrav,
Maja Mandić

P.S. U slučaju da priložene komentare niste zaprimili ili iste nije moguće otvoriti, ljubazno molim da me kontaktirate na broj: 098-458-753


Dokument u prilogu: Komentari T-HT Grupe na Pravilnik o uslugama -16 10 08.pdf
dbratkovic : ..., 16.10.2008 15:59:52
dhorvatic : Komentari Tele2..., 16.10.2008 16:35:14
dkulas : Poštovani,
obzirom da sam ..., 16.10.2008 21:51:26
Poštovani,
obzirom da sam pregledom danih komentara uočio da se u javnu raspravu nije uključila ni jedna udruga za zaštitu potrošača, što je žalosno i na najbolji način pokazuje koliko su potrošači u Republici Hrvatskoj nezaštićeni, a da su u ovoj raspravi s druge strane učestvovali gotovo isključivo predstavnici pružatelja usluga na tk tržištu, moram uputiti dvije načele napomene vezane uz tu problematiku, a nastavno na neke od danih komentara:
1) odredbe zakona o zaštiti potrošača u dijelu koji se odnosi na nepoštenu, zavaravajuću i agresivnu poslovnu prakstu, kao i dio odredbi o zabrani nepoštenih ugovornih odredbi stavljene su van snage do ulaska Hrvatske u EU. Razloge toga ne mogu ni zamisliti i ovo najbolje pokazuje koliko je zakonodavcima ove zemlje stalo do njenih građana. Te su prijelazne odredbe unazadile zaštitu potrošača za 5 godina i stavile hrvatsku u rang afričkih i azijskih država po tom pitanju. Međutim, to znači da je neophodno da ovu prazninu u vremenu do stupanja u EU popune u području usluga elektroničkih komunikacija zakoni i pravilnici koji reguliraju područje elektroničkih komunikacija. Posebno obzirom na činjenicu da smo svjedoci da dio pružatelja usluga i operatora koristi propagandne poruke koje komuniciraju izravne neistine potrošačima svjeno iskorištavajući ovu zakonsku prazninu.
2) U nekim komentarima se spominje hijerarhija zakonskih i podzakonskih akata, a često se spominje i nepotrebnost dupliranja odredbi koje postoje u drugim zakonima. Komentare su najvjerojatnije pisale osobe koje nisu pravne struke. Hijerarhija akata se primjenjuje kada dva akta različitog ranga na nekompatibilan odnosno konfliktan način reguliraju isto pitanje. Odredbe ovoga pravilnika to ne čine. Dodatno reguliranje pitanja zaštite potrošača u oblasti elektroničkih komunikacija nije dupliranje odredbi jer to područj ima svoje specifičnosti u odnosu na opću zaštitu potrošača. Pri tome naglašavam i to da se u slučaju konflikta odredbi doista primijenjuje zakon prije pravilnika, ali isto tako da će u slučaju konflikta između 2 pravilnika biti primijenjen lex specialis, a to je za područje elektroničkih komunikacija odredba onog pravilnika koji regulira zaštitu potrošača u oblasti telekomunikacija u odnosu na općenitu zaštitu potrošača.
S poštovanjem,
odvjetnik
Dinko Kulaš
hhrvatska : Komentar zaprimljen putem elek..., 17.10.2008 8:53:19
Komentar zaprimljen putem elektroničke pošte od korisnika Ivan Almaš - KITIO

Dokument u prilogu: KITIO_komentar_Pravilnik o nacinu obavljanja djelatnosti.doc
hhrvatska : Komentar pristigao od Udruge d..., 22.10.2008 11:26:45
Komentar pristigao od Udruge davatelja usluga s dodanom vrijednosti

Dokument u prilogu: komentar.docx
hhrvatska : Komentar pristigao iz ureda pr..., 23.10.2008 10:03:47
Komentar pristigao iz ureda pravobraniteljice za djecu
hhrvatska : Komentar pristigao iz ureda pr..., 23.10.2008 10:13:23
Komentar pristigao iz ureda pravobraniteljice za djecu

Dokument u prilogu: telekomunikacije konacno.pdf
hhrvatska : Komentar zaprimljen od udruge ..., 27.10.2008 16:51:15
Komentar zaprimljen od udruge za zaštitu prava potrošača "Varaždinski potrošač" Varaždin

Dokument u prilogu: komentar.pdf
hhrvatska : Na zahtjev udruge davatelja us..., 28.10.2008 9:32:15
Na zahtjev udruge davatelja usluga s dodanom vrijednosti promijenjen format komentara

Dokument u prilogu: komentar.doc