Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Bit će katastrofa ako se ovakav Zakon predloži a kamoli donese.. Telekom operateri se razbacuju novcima a ljudi jedva krpaju kraj sa krajem. Internet je odavno postao redoviti mjesečni izdatak za svaku obitelj. Hrvatska ionako zaostaje za svima u okruženju. Pogledajte samo ponudu Slovenskog T2 gdje možete za 60 EUR dobiti 100Mbps u internet sa fiksnom adresom prostor na disku, telefon, IPTV itd.. kad bismo tu uslugu zatražili u Hrvatskoj koštalo bi valjda 10.000,00 EUR što je sramotno.

Poštovani, u privitku su komentari Hrvatskog Telekoma d.d. vezano uz javne konzultacije na temu "Internet i neutralnost mreže" S poštovanjem, Hrvatski Telekom d.d.

Dokument u prilogu: HT-komentari_Internet_i_neutralnost_mreze.pdf

Poštovani, u privitku je očitovanje Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske. S poštovanjem, Sarita Bukovčan Kvaternik

Dokument u prilogu: net neutrality.pdf

U privitku dostavljam komentare na javne konzultacije na temu "Internet i neutralnost mreže".

Dokument u prilogu: javna_rasprava.pdf

Poštovani, u nastavku dostavljam mišljenja vezano uz javne konzultacije na temu "Internet i neutralnost mreže" S poštovanjem, Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca Dokument u prilogu: Internet-MreznaNeutralnost_IvanMaric_20110226.pdf

Dokument u prilogu: Interent-MreznaNeutralnost_IvanMaric_20110226.pdf

Zaključci javne rasprave o Internetu i neutralnosti mreže održane 21.2.2011. u Kući ljudskih prava Javnu raspravu otvorili: Zdravko Jukić, HAKOM Tomislav Medak, mi2, net.klub mama Marko Rakar, CROWD, bloger Ivan Marić, Srce Ivo Špigel, Perpetuum mobile Maja Matijašević, FER moderator: Hrvoje Hafner *Dolje navedeni zakljčci ne predstavljaju osobna stajališta svakog sudinika rasprave već predstavlja agregiranu argumentaciju rasprave *** Temelj javne rasprave o mrežnoj neutralnosti je zaštite dizajna arhitekture Interneta, odnosno njegovog end-to-end princip koji potvrđuje da se kontrolni mehanizmi Internet komunikacije moraju odvijati na njegovim krajnjim točkama. Takvom arhitekturom međusobno povezane mreže, koje tvore fizičku infrastrukturu globalnog Interneta, ostavljaju se sužene mogućnosti za ograničenja krajnjih korisnika i time povećavaju komunikacijske slobode. „Prijenosna pipa“ ne smije diskrimirati prema izvoru, odredištu ili sadržaju podataka koji putuje mrežom odnosno prema pojedincima ili prema servisima. U tom smislu, za mrežu možemo reći da je neutralna. Važnost neutralnosti mreže očituje se i kroz socijalne i ekonomske blagodati koje njome rezultiraju. Kada se svaki građanin ili poslovno orijentirana organizacija oslanja na otvorenost Interneta kao javnom prostoru za obavljanje svojih aktivnosti, proizvodnje i kruženje informacija, znanje i kultura se demokratizira. Barijere za sudjelovanje koristeći privatne infrastrukture su snižene kako bi ljudi u većem obimu participirali u socijalnom, ekonomskom i političkom životu. Na Hrvatskom tržištu pružatelja komunikacijskih usluga širokopojasnog pristupa Internetu prisutan je monopol gledano na pokrivenost ukupnih domaćinstava i prisutnosti konkurencije na čitavom teritoriju države, dok je kod usluga mobilnog Interneta prisutan duopol ili oligopol. Tržišna je koncentracija ograničavajući faktor sa korisničkog aspekta zaštite svojih interesa ukoliko nije zadovoljan uslugom koja mu se pruža. Promjena pružatelja usluga pristupa internetu u korist onog koji ne primjenjuje diskriminatornu praksu za korisnika je težak i zahtjevan proces čiji troškovi nisu zanemarivi, a ponekad i nesavladivi zbog vertikalne integracije pružatelja usluga koji sve češće nude triple-play pakete (npr. Pristup internetu, telefoniju i televiziju) Regulacija interneta nužna za operativno funkcioniranje prisutna je od 1986. u obliku zahtjeva za komentarom (RFC – Request for Comments) objavljenog od strane Internet Engineering Task Force-a, tijela koje predstavlja korisnike bez formalnog članstva, gdje svi sudionici djeluju volonterski (iako je njihov rad uglavnom financiran od strane sponzora ili poslodavaca). Sa tehničkog aspekta već sada postoje mrežni entiteti koji narušavaju end-to-end komunikaciju poput NAT (Network address translation), Proxy, Firewall (Vatrozida), DHCP (Dynamic host configuration protocol) i Web Cache. Rad ovakvih mrežnih entiteta mora biti transparentan prema korisniku i u svakom trenutku provjerljiv. Osnova regulative treba sadržavati definiranje principa mrežne neutralnosti, pružiti okvir za razumne praske upravljanja mrežom te predvidjeti sankcije za one koji krše pravila neutralnosti. Regulatorna politika mora imati za cilj transparentnost i mjerljivost usluge koju nude pružatelji usluga. Isto tako mora zaštititi infrastrukturu na način da usluga pristupa internetu ne ograničava korištenje servisa. Potrebno je definirati osnovni set servisa koji moraju biti bezuvjetno garantirani i dostupni korisniku, te kapacitivno definirati slobodne servise. Potrebna je definicija minimum usluga kako bi se mogle diferencirati usluge i cijene. Trenutno, korisnik u Hrvatskoj nemože dokazati da je zakupljena usluga širokopojasnog pristupa internetu realna s obzirom na moguća tehnička ograničenja krajnjeg spoja pružatelja usluge (tzv. last-mile) i korisnika odnosno korisničke komunkacijske infrastrukture (mrežne kartice ili usmjerivača). Informacije o takvim tehničkim ograničenjima moraju biti dostupna i dana na uvid korisnicima te provjerljiva u svakom trenutku korištenja usluge. ***

Dokument u prilogu: Zaključci javne rasprave o Internetu i neutralnosti mreže.doc

Poštovani, U prilogu su zaključci Javne rasprave održane 21.2.2011. u Kući ljudskih prava. Hrvoje Hafner

Dokument u prilogu: Zaključci javne rasprave o Internetu i neutralnosti mreže.doc