Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije
e-Agencija
- e-Operator
- e-Tržište
- e-Žalbe
- e-Prenosivost
- e-Nabava
- e-Dozvole
- e-Pravo puta
- e-Registar "NE ZOVI"
- e-Glavni projekt
- e-Prijava RP
- e-Uvjeti
- e-Smjernice
- e-Rasprava
Korisnici:
Procjenitelj troškova
Nositelj okvirnog programa (NOP)
GIS portal
Kalkulator privatnosti
Aplikacija ''Kviz''
Pregled tržišta
Dosadašnje rasprave
Javne konzultacije - Analiza tržišta prema Akcijskom planu provedbe strategije razvoja širokopojasnog pristupa Internetu u Republici Hrvatskoj
Zagreb, 19. srpnja 2007.
Hrvatska agencija za telekomunikacije poziva sve zainteresirane da se uključe u javne konzultacije oko Analize tržišta prema Akcijskom planu provedbe strategije razvoja širokopojasnog pristupa Internetu u Republici Hrvatskoj.
Materijali za konzultaciju:
U javnu raspravu mogu se uključiti samo registrirani korisnici.rkazic :
PROJEKTNI TIM ZUPANIJE VA..., 23.7.2007 12:31:22
PROJEKTNI TIM ZUPANIJE VARAZDINSKE
DTK - Distributivna Telekomunikacijska Kanalizacija
____________________________________________________________
Ljudevita Gaja 4
42000 Varazdin
Kordinator projekta:
Robert Kazic
Telefon: + 385 42 214 403
Fax: + 385 42 214 459
GSM: + 385 99 219 0148
e-mail: dtk@varazdinska-zupanija.hr
Poštovani,
akcijskim planom provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH za 2007.g., koji je donijela Vlada RH, moram pohvaliti ali samo kao plan. Zašto samo pohvaliti kao plan ?! zato jer su planovi dosta dobri jedino provedba je skoro pa nikakva. Tu je potrebno još pohvaliti planove i strategije SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA e-HRVATSKU kao što su:
1. BROADBAND
2. INTEROPERABILNOST
3. INFORMACIJSKA SIGURNOST
4. HITRONET
5. E-UPRAVA
6. E-PRAVOSUĐE
7. E-ZDRAVSTVO
8. E-OBRAZOVANJE
9. E-POSLOVANJE
da bi većina planova i strategija zaživjela 100%, potrebno je imati svoju telekomunikacijsku infrastrukturu „DISTRIBUTIVNO TELEKOMUNIKACIJSKU MREŽU ( kablove,cijevi)“, to je i preduvjet za potpunu liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta. Dok se to pitanje ne riješi svi planovi bit će usporeni čak i neprovedivi zbog cijene najma telekomunikacijske infrastrukture koju nam može nametnuti operater. No kako stvari stoje oko toga Vlada RH sa svojom odlukom PRAVA PUTA,i da je mreža od onih koji su je gradili, a ne od onih koji su investirali pogoduje samo jednom operateru. Svima nama jasno je da su PTT, HPT, HT gradili mrežu, no u zadnjih par godina mrežu su gradili out-sorsing tvrtke T-HT-a što bi značilo da su i te tvrtke vlasnici telekomunikacijske infrastrukture?! Vlasnik telekomunikacijske infrastrukture trebale bi biti jedinice lokalne samouprave ili Republika Hrvatska koja bi trebala osnovati tvrtku koja će se baviti održavanjem, izgradnjom i iznajmljivanjem telekomunikacijske infrastrukture svima operaterima pod jednakim uvjetima. Građani Republike Hrvatske za vrijeme bivše država izdvajali su samodoprinosom u SIZ ZA STAMBENO I KOMUNALNO iz kojeg se je financirala izgradnja telekomunikacijske infrastrukture. Svugdje gdje operater iznajmljuje telekomunikacijsku infrastrukturu indirektno stvara probleme kod iznajmljivanja konkurenciji.
Da se vratimo na strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u RH i analize HAT-a, moram reći da u analizi nema ništa novoga što se ne bi moglo izvući iz izvještaja kojeg svake godine daje HRVATSKA AGENCIJEA ZA TELEKOMUNIKACIJE
Što se tiče priloga 7. Prilozi 7.1. Prilog A – Tehnologije pružanja širokopojasnog pristupa Internetu
1) ADSL pristup putem bakrene parice:
moram reći da brzina samo ne ovisi od udaljenosti korisnika nego i od presjeka kabla, a ne smijemo zaboraviti da su se kod gradnje i rekonstrukcije novih mreža koristili stari i novi kablovi što sad stvara i neke tehničke probleme koje nitko ne želi priznat.
Što se tiče točke 3) Nepokretni bežični pristup (WiMAX, Homebox, usmjerene veze, Wi-Fi Hot Spots,) :
Nije mi jasno zašto u analizi nije obrazloženo zašto je većina operatera zatražila odgodu davanja usluge WiMAX ?! Mislim da je jedan od problema postavljanja potrebnih antenskih sustava na objekte kao što su antenski stupovi od operatera ili na objekte “zgrade”. Rješenje je da HAT podigne antenske stupove i iznajmi operaterima a ne da svaki operater diže svoj stup pa da nam mjesta krase antenski stupovi. Regulirati na koje objekte u određenom mjestu mogu biti postavljene antene i pod kojim uvjetima.
Što se tiče točke 7) Širokopojasni pristup putem optičkih kabela (FTTH)
Ovo je najbolje rješenje da se postepeno iz DTK izvlače bakreni kablovi i da se prema svakom korisniku dovede optička nit do kuće (FTTH - Fiber to the home). Ovakvo rješenje korisnku i operateru daje puno više mogućnosti u pružanju i kvaliteti usluga.
Što se tiće priloga 7.2. Prilog B – razmišljanja i komentari Davatelja usluga te mišljenje Agencije o ekonomskoj analizi maloprodajnog tržišta širokopojasnog pristupa te odgovarajućih veleprodajnih tržišta u Republici Hrvatskoj
Zanimljiva konstatacija da drugi operateri osim T-MOBILE nisu poslali svoje komentare, to je jako zanimljivo pitam se zašto nisu?!
Za kraj moram reći, da mi je drago da postoje planovi i ideje i da se o tome traži javno mišljenje kako bi se pronašlo kvalitetno rješenje. Samo se bojim da zbog određenih međunarodnih pritisaka i lobija ova rasprava neće imat smisla niti će utjecat da se bilo što promjeni na bolje.
S poštovanjem
Robert Kazić
Dokument u prilogu: Akcijskiplan-broadband.pdf
Dokument u prilogu: NacProgInfSigRH_V3_0_konacna_verzija.pdf
Dokument u prilogu: operativni_plan_eHR2004.pdf
Dokument u prilogu: OSSpolicy_Odrednice.pdf
Dokument u prilogu: PlanProvedbeNPISza2005_V3_0.pdf
Dokument u prilogu: plan_provedbe_e-Hrvatska_za_2006[1].pdf
Dokument u prilogu: Strategija.broadbrandRH.pdf
dfilipovic : Nastavno na javno objavljenu A..., 23.8.2007 16:47:14
Nastavno na javno objavljenu Analizu tržišta prema Akcijskom planu provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa Internetu u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Analiza) od strane Hrvatske agencije za telekomunikacije (dalje u tekstu: Agencija), ovim putem VIPnet d.o.o. (dalje u tekstu: Vipnet) podnosi svoje javne komentare kako slijedi:
1. Pod točkom 1.1. (Pravni temelj analize mjerodavnih tržišta sukladno Zakonu o telekomunikacijama i pripadajućim pravilnicima) Agencija navodi da nije u mogućnosti proglasiti operatore sa znatnijom tržišnom snagom na veleprodajnim tržištima širokopojasnog pristupa Internetu. Kao razlog, Agencija navodi neusklađenost Zakona o telekomunikacijama (NN 123/03, 158/03, 60/04, 70/05, dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnika o uvjetima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama (NN 127/05, dalje u tekstu: Pravilnik).
Mišljenja smo da je takav stav Agencije nije dobar za razvoj regulacije mjerodavnih tržišta i njihovu definiciju, koja očito odstupa od slučaja do slučaja.
Skrećemo pozornost da je Vijeće Agencije 14. srpnja 2006. godine donijelo Rješenje (Klasa: 344-01/06-01/220, Urbroj: 376-06-12) kojim se utvrđuje zajednička tržišna snaga HT-Hrvatske telekomunikacije, d.d. (dalje u tekstu: HT) i Iskon Internet d.d. (dalje u tekstu: Iskon) na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području Republike Hrvatske i to javnih govornih usluga i usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži.
U obrazloženju navedenog rješenja, Vijeće Agencije iznijelo je svoje mišljenje da „...članak 51. st. 1. Zakona daje Vijeću Agencije mogućnost da samostalno odredi definiciju relevantnog tržišta“.
Skrećemo Vam pažnju da je, u svezi navedenog postupka, na Internetskim stranicama Cullen International-a (www.cullen-international.com) u kvartalnom CEE izvješću od kolovoza 2007. godine navedeno da je Agencija u tom postupku definirala dodatno tržište uz četiri mjerodavna tržišta definirana OPN Direktivom (97/33/EC), a koja čini sastavni dio regulatornog okvira iz 1998.
Nastavno na navedeno, mišljenja smo da bi Agencija rezultate Analize, na koju nemamo većih primjedbi gledano sa ekonomsko-tehničkog aspekta, umjesto za kvalitetniju i efikasniju kontrolu odnosno regulaciju na odgovarajućim mjerodavnim tržištima iz Zakona, trebala iskoristiti kao temelj za proglašavanje operatora sa znatnijom tržišnom snagom na veleprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa Internetu, s obzirom da rezultati provedene analize ukazuju na postojanje istog.
2. Vezano uz točke 2. i 3. Analize i ADSL transport uslugu i pravi bitstream pristup, s obzirom da smo mišljenja da je Dodatkom 1. Standardnoj ponudi međusobnog povezivanja HT d.d. – Opći uvjeti za uslugu ADSL transport i dalje omogućeno HT-u formiranje maloprodajnih brzina i cijena za ADSL uslugu te pružanje usluge VoIP-a putem ADSL tehnologije, kojima se jednostavno ne može konkurirati bez prave veleprodajne ADSL usluge, koristimo ovu javnu raspravu kako bismo još jedanput ponovili svoje zahtjeve koje smo iznijeli, što samostalno, što sa ostalim alternativnim operatorima:
Svi naši zahtjevi su upućeni sa ciljem usvajanja Preporuke ERG-a od 02. travnja 2004. godine kojom je vezano uz pojam „bitstream“ pristupa, preuzeta je definicija ovakvog pristupa pod uvjetom da omogućuje pružanje xDSL usluge na veleprodajnom razini koja podrazumijeva pružanje transmisijskih kapaciteta na način da se novim davateljima usluga omogućuje da pružaju vlastite usluge s dodanom vrijednosti svojim korisnicima.
Usluge preprodaje nisu zamjena za „bitstream“ pristup jer se njima ne omogućava razlikovanje usluga novih davatelja usluga (uključivo VoIP) od maloprodajnih usluga dominantnog operatora na tome tržištu, bez obzira na ISP usluge koje mogu biti sastavni dio usluge preprodaje. U takvom slučaju, dominantni operator ima kontrolu nad tehničkim parametrima usluge kroz definiranje karakteristika i profila usluga koje se pružaju krajnim korisnicima.
Nastavno na navedeno, a u svezi s izradom Ponude za „bitstream“ pristup HT-a, neophodno je da novi davatelji usluga imaju pristup na bilo kojoj točci, po njihovom odabiru, na kojoj mogu kontrolirati određene tehničke karakteristike pružanih usluga krajnjim korisnicima i u cijelosti iskorištavati kapacitete svoje ili alternativne mreže jer bi tada bili u mogućnosti izravno ili neizravno kroz ugovornu obvezu HT-a na promjenu tehničkih parametara i profila kreirati vlastite maloprodajne usluge i utjecati na kvalitetu usluga koje pružaju krajnjim korisnicima.
U točkama u kojima nije moguća izravna kontrola i promjena tehničkih parametara i profila od strane novih davatelja, kao što je npr. spajanje na točki 3 (IP razina), neophodno je nametnuti ugovornu obvezu HT-u da na zahtjev novih davatelja mora promijeniti određene tehničke parametre i profile kako bi davatelji usluga mogli kreirati vlastite maloprodajne usluge i tako na neizravan način utjecati na kvalitetu usluge te na taj način udovoljiti zahtjevima Preporuke ERG-a, poglavito ako HT takve usluge omogućuje za vlastite potrebe, odnosno za potrebe svojih krajnjih korisnika ADSL usluge. Posebno napominjemo da bez nametanja navedene ugovorne obveze HT-u na točki spajanja 3, davateljima usluga neće biti omogućen veleprodajni „bitstream“ pristup već opet maloprodajni, što nije u skladu s Preporukom ERG-a.
Nadalje, pri razmatranju „bitstream“ pristupa ljubazno Vam skrećemo pažnju da je „bitstream“ pristup isključivo veleprodajni proizvod za xDSL usluge koji mora omogućiti davateljima usluga da pružaju krajnjim korisnicima vlastite usluge različite od maloprodajnih usluga dominantnog operatora i da se jedino izradom Ponude za „bitstream“ pristup HT-a na način kako je prethodno istaknuto može postići liberalizacija na tom dijelu tržišta.
Drugim riječima, u cijelosti ostajemo kod svojih dosadašnjih zahtjeva, a koji su tehnički opisani u Pozivu na podnošenje ponuda za veleprodajne xDSL usluge u Hrvatskoj koji su dostavljeni i HT-u i Agenciji, pri tome navodeći da je Ponudom za „bitstream“ pristup HT-a nužno operatorima omogućiti sljedeće:
- pravi veleprodajni model koji uključuje pristup dio i transport prometa;
- sve varijante u pristupnom dijelu (sa i bez POTS/ISDN pristupa), dakle mogućnost „golog“ ADSL-;
- pristup uslugama koje se daju na širokopojasnom pristupu bez ograničenja tj. bez dosadašnjeg ograničenja na uslugu pristupa Internet, što uključuje i kvalitetu HT-ove mreže za slanje glasovnog prometa preko ADSL-a te
- da sami formiraju proizvod (mogućnost različitih brzina na ADSL-u).
Nadalje, a vezano uz pružanje usluge kolokacije i pristupa lokalnoj petlji, bez obzira na prikazan porast broja pristupa lokalnih petlji, ističemo činjenicu da se od podnošenja zahtjeva za pristup lokalnoj petlji do realizacije istog čeka do 6 mjeseci, a o čemu je Agencija obaviještena na mjesečnim sastancima alternativnih operatora.
U svezi pružanja govorne usluge putem ADSL tehnologije usluge krajnjim korisnicima, skrećemo Vam pažnju da HT uvjetuje pružanje ove usluge POTS/ISDN pristupom što drugim riječima znači da krajnji korisnik za korištenje ADSL uslugom mora imati telefonski priključak, što je prema sadašnjem rješenju pružanja ADSL usluge, otežavajuća okolnost za penetraciju na tržištu širokopojasnog pristupa Internetu.
Također, HT prema našim saznanjima poslovnim korisnicima pruža govornu uslugu putem ADSL tehnologije u okviru usluge NETPHONE slijedom čega je razvidno da ne postoji razlog za ograničavanje ADSL usluge u veleprodaji isključivo na uslugu pristupa Interneta. Osim toga, takvo ograničavanje u ovome kontekstu može se kvalificirati diskriminatornim prema drugim operatorima koji su podnijeli zahtjeve za pružanje predmetne usluge.
Slijedom navedenog, mišljenja smo da je neophodno da Agencija u svrhu postizanja najveće koristi za krajnje korisnike usluga temeljenih na ADSL tehnologiji usvoji prijedloge Vipneta i alternativnih operatora oko omogućavanja prave veleprodajne ADSL usluge, s jedinstvenim računom za korisnika te da na taj način izjednači uvjete na tržištu za sve igrače.
Zaključno, pozdravljamo inicijativu Agencije da u skladu sa praksom EU provodi detaljne analize mjerodavnih tržišta, te se nadamo da će takve analize provoditi i za ostala mjerodavna tržišta na jednako kvalitetan način, što na žalost, dosadašnja praksa nije pokazala a temeljem čega su se poduzimale daljnje regulatorne mjere.
Nadalje, sukladno načelima transparentnosti i javnosti, držimo da bi Agencija trebala objaviti sva dospjela očitovanja na ovu javnu raspravu te po analizi istih na svojim Internetskim stranicama objaviti svoj konačan stav i raspored i dinamiku daljnjih aktivnosti.
1. Pod točkom 1.1. (Pravni temelj analize mjerodavnih tržišta sukladno Zakonu o telekomunikacijama i pripadajućim pravilnicima) Agencija navodi da nije u mogućnosti proglasiti operatore sa znatnijom tržišnom snagom na veleprodajnim tržištima širokopojasnog pristupa Internetu. Kao razlog, Agencija navodi neusklađenost Zakona o telekomunikacijama (NN 123/03, 158/03, 60/04, 70/05, dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnika o uvjetima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama (NN 127/05, dalje u tekstu: Pravilnik).
Mišljenja smo da je takav stav Agencije nije dobar za razvoj regulacije mjerodavnih tržišta i njihovu definiciju, koja očito odstupa od slučaja do slučaja.
Skrećemo pozornost da je Vijeće Agencije 14. srpnja 2006. godine donijelo Rješenje (Klasa: 344-01/06-01/220, Urbroj: 376-06-12) kojim se utvrđuje zajednička tržišna snaga HT-Hrvatske telekomunikacije, d.d. (dalje u tekstu: HT) i Iskon Internet d.d. (dalje u tekstu: Iskon) na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području Republike Hrvatske i to javnih govornih usluga i usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži.
U obrazloženju navedenog rješenja, Vijeće Agencije iznijelo je svoje mišljenje da „...članak 51. st. 1. Zakona daje Vijeću Agencije mogućnost da samostalno odredi definiciju relevantnog tržišta“.
Skrećemo Vam pažnju da je, u svezi navedenog postupka, na Internetskim stranicama Cullen International-a (www.cullen-international.com) u kvartalnom CEE izvješću od kolovoza 2007. godine navedeno da je Agencija u tom postupku definirala dodatno tržište uz četiri mjerodavna tržišta definirana OPN Direktivom (97/33/EC), a koja čini sastavni dio regulatornog okvira iz 1998.
Nastavno na navedeno, mišljenja smo da bi Agencija rezultate Analize, na koju nemamo većih primjedbi gledano sa ekonomsko-tehničkog aspekta, umjesto za kvalitetniju i efikasniju kontrolu odnosno regulaciju na odgovarajućim mjerodavnim tržištima iz Zakona, trebala iskoristiti kao temelj za proglašavanje operatora sa znatnijom tržišnom snagom na veleprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa Internetu, s obzirom da rezultati provedene analize ukazuju na postojanje istog.
2. Vezano uz točke 2. i 3. Analize i ADSL transport uslugu i pravi bitstream pristup, s obzirom da smo mišljenja da je Dodatkom 1. Standardnoj ponudi međusobnog povezivanja HT d.d. – Opći uvjeti za uslugu ADSL transport i dalje omogućeno HT-u formiranje maloprodajnih brzina i cijena za ADSL uslugu te pružanje usluge VoIP-a putem ADSL tehnologije, kojima se jednostavno ne može konkurirati bez prave veleprodajne ADSL usluge, koristimo ovu javnu raspravu kako bismo još jedanput ponovili svoje zahtjeve koje smo iznijeli, što samostalno, što sa ostalim alternativnim operatorima:
Svi naši zahtjevi su upućeni sa ciljem usvajanja Preporuke ERG-a od 02. travnja 2004. godine kojom je vezano uz pojam „bitstream“ pristupa, preuzeta je definicija ovakvog pristupa pod uvjetom da omogućuje pružanje xDSL usluge na veleprodajnom razini koja podrazumijeva pružanje transmisijskih kapaciteta na način da se novim davateljima usluga omogućuje da pružaju vlastite usluge s dodanom vrijednosti svojim korisnicima.
Usluge preprodaje nisu zamjena za „bitstream“ pristup jer se njima ne omogućava razlikovanje usluga novih davatelja usluga (uključivo VoIP) od maloprodajnih usluga dominantnog operatora na tome tržištu, bez obzira na ISP usluge koje mogu biti sastavni dio usluge preprodaje. U takvom slučaju, dominantni operator ima kontrolu nad tehničkim parametrima usluge kroz definiranje karakteristika i profila usluga koje se pružaju krajnim korisnicima.
Nastavno na navedeno, a u svezi s izradom Ponude za „bitstream“ pristup HT-a, neophodno je da novi davatelji usluga imaju pristup na bilo kojoj točci, po njihovom odabiru, na kojoj mogu kontrolirati određene tehničke karakteristike pružanih usluga krajnjim korisnicima i u cijelosti iskorištavati kapacitete svoje ili alternativne mreže jer bi tada bili u mogućnosti izravno ili neizravno kroz ugovornu obvezu HT-a na promjenu tehničkih parametara i profila kreirati vlastite maloprodajne usluge i utjecati na kvalitetu usluga koje pružaju krajnjim korisnicima.
U točkama u kojima nije moguća izravna kontrola i promjena tehničkih parametara i profila od strane novih davatelja, kao što je npr. spajanje na točki 3 (IP razina), neophodno je nametnuti ugovornu obvezu HT-u da na zahtjev novih davatelja mora promijeniti određene tehničke parametre i profile kako bi davatelji usluga mogli kreirati vlastite maloprodajne usluge i tako na neizravan način utjecati na kvalitetu usluge te na taj način udovoljiti zahtjevima Preporuke ERG-a, poglavito ako HT takve usluge omogućuje za vlastite potrebe, odnosno za potrebe svojih krajnjih korisnika ADSL usluge. Posebno napominjemo da bez nametanja navedene ugovorne obveze HT-u na točki spajanja 3, davateljima usluga neće biti omogućen veleprodajni „bitstream“ pristup već opet maloprodajni, što nije u skladu s Preporukom ERG-a.
Nadalje, pri razmatranju „bitstream“ pristupa ljubazno Vam skrećemo pažnju da je „bitstream“ pristup isključivo veleprodajni proizvod za xDSL usluge koji mora omogućiti davateljima usluga da pružaju krajnjim korisnicima vlastite usluge različite od maloprodajnih usluga dominantnog operatora i da se jedino izradom Ponude za „bitstream“ pristup HT-a na način kako je prethodno istaknuto može postići liberalizacija na tom dijelu tržišta.
Drugim riječima, u cijelosti ostajemo kod svojih dosadašnjih zahtjeva, a koji su tehnički opisani u Pozivu na podnošenje ponuda za veleprodajne xDSL usluge u Hrvatskoj koji su dostavljeni i HT-u i Agenciji, pri tome navodeći da je Ponudom za „bitstream“ pristup HT-a nužno operatorima omogućiti sljedeće:
- pravi veleprodajni model koji uključuje pristup dio i transport prometa;
- sve varijante u pristupnom dijelu (sa i bez POTS/ISDN pristupa), dakle mogućnost „golog“ ADSL-;
- pristup uslugama koje se daju na širokopojasnom pristupu bez ograničenja tj. bez dosadašnjeg ograničenja na uslugu pristupa Internet, što uključuje i kvalitetu HT-ove mreže za slanje glasovnog prometa preko ADSL-a te
- da sami formiraju proizvod (mogućnost različitih brzina na ADSL-u).
Nadalje, a vezano uz pružanje usluge kolokacije i pristupa lokalnoj petlji, bez obzira na prikazan porast broja pristupa lokalnih petlji, ističemo činjenicu da se od podnošenja zahtjeva za pristup lokalnoj petlji do realizacije istog čeka do 6 mjeseci, a o čemu je Agencija obaviještena na mjesečnim sastancima alternativnih operatora.
U svezi pružanja govorne usluge putem ADSL tehnologije usluge krajnjim korisnicima, skrećemo Vam pažnju da HT uvjetuje pružanje ove usluge POTS/ISDN pristupom što drugim riječima znači da krajnji korisnik za korištenje ADSL uslugom mora imati telefonski priključak, što je prema sadašnjem rješenju pružanja ADSL usluge, otežavajuća okolnost za penetraciju na tržištu širokopojasnog pristupa Internetu.
Također, HT prema našim saznanjima poslovnim korisnicima pruža govornu uslugu putem ADSL tehnologije u okviru usluge NETPHONE slijedom čega je razvidno da ne postoji razlog za ograničavanje ADSL usluge u veleprodaji isključivo na uslugu pristupa Interneta. Osim toga, takvo ograničavanje u ovome kontekstu može se kvalificirati diskriminatornim prema drugim operatorima koji su podnijeli zahtjeve za pružanje predmetne usluge.
Slijedom navedenog, mišljenja smo da je neophodno da Agencija u svrhu postizanja najveće koristi za krajnje korisnike usluga temeljenih na ADSL tehnologiji usvoji prijedloge Vipneta i alternativnih operatora oko omogućavanja prave veleprodajne ADSL usluge, s jedinstvenim računom za korisnika te da na taj način izjednači uvjete na tržištu za sve igrače.
Zaključno, pozdravljamo inicijativu Agencije da u skladu sa praksom EU provodi detaljne analize mjerodavnih tržišta, te se nadamo da će takve analize provoditi i za ostala mjerodavna tržišta na jednako kvalitetan način, što na žalost, dosadašnja praksa nije pokazala a temeljem čega su se poduzimale daljnje regulatorne mjere.
Nadalje, sukladno načelima transparentnosti i javnosti, držimo da bi Agencija trebala objaviti sva dospjela očitovanja na ovu javnu raspravu te po analizi istih na svojim Internetskim stranicama objaviti svoj konačan stav i raspored i dinamiku daljnjih aktivnosti.
