Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Pozdravljamo inicijativu Agencije da na transparentan način provede javne raspravu o ovoj važnoj temi.

Ujedno koristimo priliku i pozivamo Agenciju da po zaključenju rasprave na istom ovom mjestu objavi odgovore i komentare na sva pristigla očitovanja zainteresiranih stranaka.
To će zasigurno doprinijeti transparentnosti i javnosti rada Agencije, a zainteresiranim strankama dati odgovore o njihovim prijedlozima, i ostaviti im priliku da eventualno sporna pitanja urede u nastavku procesa izmjena.

U prilogu se nalaze prijedlozi izmjena.

S poštovanjem,
Zdravko Markota, Markot.tel d.o.o.

Dokument u prilogu: HAT - izmjena plana numeriranja.doc

Dokument u prilogu: Plan numeracije BiH.doc

Optima Telekom pozdravlja ovu javnu raspravu te prilaže dokument s prijedlozima za izmjenama i dodacima. Na prijedlog izmjene Plana adresiranja nemamo komentare. Uz izmjene i dopune predloženog teksta Plana numeriranja, dodatno upozoravamo na slijedeće:

1. Unutar Plana numeriranja neophodno je dodatno obraditi i detaljizirati pravila pozivanja nacionalnih brojeva prenesenih iz jednog u drugo zemljopisno područje numeriranja (Županije), a temeljem stručnog mišljenja Agencije od 11.10.2005. (u privitku)

2. Jednoznačno definirati pojam "nomadskih usluga".

Srdačan pozdrav,
Igor Barlek


Dokument u prilogu: OPTIMA TELEKOM prijedlog izmjena Plana numeriranja 11.01.2008.pdf

Poštovani,

Kako bi se cjelovito riješili problemi oko usluga s dodanom vrijednosti, odnosno nezemljopisno područje numeriranja (usluge s niskom vrijednosti, visokovrijedne usluge ili pokretne telekomunikacijske mreže) potrebno je izvršiti niz promjena u odnosu na predložene izmjene plana numeriranja, kao i odgovarajuće izmjene u Pravilniku o adresiranju i numeriranju u javnim telekomunikacijama i plaćanju naknade.

Obzirom na praksu mobilnih operatora da za korištenje kratkih kodova za negovorne usluge s dodanom vrijednosti naplaćuju izuzetno visoke mjesečne naknade od 2.000 – 9.000,00 kn + PDV, nužno je potrebno da Agencija u cijelosti regulira pitanje dodjele i gospodarenja numeracijom. Trenutno su u upotrebi kratki kodovi koji počinju sa znamenkama "6" i "8", a kodovi sa znamenkom "8" se mogu koristiti i za usluge s niskom vrijednosti (po cijeni standardnog SMS-a ili MMS-a).

Same promjene Plana numeriranja neće biti dovoljne da se cjelovito riješi problem dodjele i plaćanja naknada kratkih kodova, pa su moguća dva rješenja – privremeno do izmjene Pravilnika o adresiranju i numeriranju u javnim telekomunikacijama i plaćanju naknade, i trajno koje uključuje izmjenu spomenutog Pravilnika.

Prijedlog izmjena – Privremeno rješenje:
Čl. 3. Iza rečenice "Pored gore navedenog, operatori mogu koristiti kratke kôdove bez odluke nadležnog regulatornog tijela o dodijeli pod uvjetom da se takvi kodovi koriste isključivo u mreži operatora i to za usluge koje su dostupne isključivo korisnicima konkretnog operatora, da se isti koriste u skladu s Planom numeriranja te da se ne poklapaju s već dodijeljenim kodovima, odnosno kôdovima utvrđenim ovim Planom."

Dodati slijedeći tekst:
Kada se kratki kodovi koje operatori koriste bez odluke nadležnog tijela o dodjeli koriste za usluge s niskom vrijednosti ili visokovrijedne usluge, dodjela istih od strane operatora davateljima usluga smatra se sekundarnom dodjelom, te se na iste primjenjuju sve odgovarajuće odredbe Zakona o telekomunikacijama i Pravilnika o adresiranju i numeriranju u javnim telekomunikacijama i plaćanju naknade.


Obrazloženje:
Ovime se izbjegava trgovanje numeracijom, jer davatelji usluga osim na navedeni način nemaju druge mogućnosti pristupa korisnicima operatora, te su stoga do sada bili u diskriminiranom položaju u pogledu plaćanja previsokih naknada (mobilnim operatorima, a ne državi) za korištenje jedino dostupne numeracije. Da je riječ o diskriminaciji pokazuje i slučaj tkz. VPN brojeva koji također predstavljaju kratke kodove u mreži operatora za čije korištenje korisnik ne plaća nikakvu naknadu za razliku od naknada koje plaćaju davatelji usluga (2.000-9.000 kn + PDV).


Prijedlog izmjena – Trajno rješenje:
Čl. 2.
Ispred rečenice "Nacionalni predbroj nije dio nacionalnog broja" dodaje se rečenice koja glasi
"Prigodom uporabe negovornih usluga s niskom vrijednosti ili visokovrijednih usluga nije potrebno prvo birati nacionalni predbroj "0".

Isto se dodaje kako bi se zadržala i definirala postojeća numeracija kratkih kodova (npr. 6xxxx, 8xxx i sl.) koja za uporabu ne zahtijeva biranje "0" kao nacionalnog predbroja.

Čl.3.1 se dodaje
Kratki nacionalni broj za usluge s niskom vrijednosti i/ili visokovrijedne usluge (kratki nacionalni broj)

Kratki nacionalni broj za usluge s niskom vrijednosti i/ili visokovrijedne usluge upotrebljavaju se za pristup uslugama niske i/ili visoke vrijednosti u javnim pokretnim telekomunikacijskim mrežama koje omogućuju tržišno natjecanje (SMS, MMS, mobilno plaćanje). Kratki nacionalni broj sastoji se od dva dijela (Oznaka usluge, i pretplatnički broj) kao što je prikazano na slici 10.
Duljina oznake usluge iznosi jednu znamenku. Duljina pretplatničkog broja iznosi tri do četiri znamenaka, a u posebnim okolnostima (nedostatan kapacitet) može iznositi i pet znamenaka.
Oznaka tarife može biti znamenka "6" ili znamenka "8". Kod visokovrijednih usluga koje imaju oznaku tarife, prva znamenka pretplatničkog broja predstavlja oznaku tarife.

Kratki nacionalni brojevi se utvrđuju Planom numeriranja koje operatori implementiraju izravno u svoju mrežu te se isti ne mogu koristiti za druge namjene osim kako je to predviđeno Planom numeriranja.
Pristup kratkim nacionalnim brojevima potrebno je osigurati iz svih područja numeriranja pokretnih telekomunikacijskih mreža postupkom lokalnog biranja.

II
U tablicu Usluge s niskom vrijednosti se dodaje jedan redak:
SMS, MMS Usluge 8xxxx

U tablicu visokovrijedne usluge se dodaju dva retka:
SMS, MMS Usluge, mobilno plaćanje 8xxxx
SMS, MMS Usluge 6xxxx

Pored navedenih izmjena potrebno je napraviti i odgovarajuće izmjene Pravilnika kako bi se regulirala dodjela kratkih nacionalnih brojeva. Držimo kako bi primarna dodjela trebala ići direktno u smjeru davatelje usluga a ne operatora i to zbog specifičnosti – jedan broj treba implementirati u sve tri pokretne mreže. Operatori se u primarnoj dodjeli mogu pojaviti samo u slučaju da su davatelji usluge.
Kako bi se osigurala interoperabilnost usluga svi operatori pokretnih mreža bi trebali imati obvezu implementacije kratkih nacionalnih brojeva u svoju mrežu. Slična je situacija u području govornih usluga s dodanom vrijednosti gdje davatelj može sudjelovati u primarnoj dodjeli, a pristupni operator isti implementira u svoju mrežu.

S poštovanjem,

Srđan Roje, Megafon

Nastavno na prethodni prilog raspravi dodatno se očitujemo kako slijedi:

Držimo kako se iz poglavlja - II. PODRUČJE DODIJELJENIH NACIONALNIH BROJEVA - Visokovrijedne usluge
treba brisati "Usluge humanitarnog karaktera 609".

Obrazloženje:
Naime poznato je kako se u slučaju usluga humanitarnog karaktera koriste i druge 060 tarifne skupine (npr. T5, T6 i T8) osim ovdje predložene skupine 9.
I danas se većina humanitarnih akcija provodi na brojevima koji nisu iz predložene skupine 9. Stoga ne vidimo nikakvog razloga da se za ove potrebe unaprijed određuje posebna tarifna skupina unutar već postojeće numeracije 060, čime se determinira i visina "priloga" na 5 kn + PDV.

Tarifna skupina 9 je samo jedna od 9 tarifnih skupina unutar postojeće numeracije i kao takva treba postati dostupna davateljima usluga s dodanom vrijednosti kako za usluge humanitarnog karaktera, tako i za komercijalne usluge.

Ukoliko je namjera Agencije da se kroz plan numeriranja razdvoje "područja primjene", mišljenja smo da to treba napraviti na način da se ne dira u postojeću numeraciju već da se za te potrebe "otvori" posebno područje npr. 063 za usluge humanitarnog karaktera, 064 za usluge namijenjene djeci, 065 za usluge spolne naravi.
Na taj način bi se postigla željena klasifikacija i prepoznatljivost te se ne bi u isti "koš" trpale npr. usluge spolne naravi i usluge humanitarnog karaktera.

Isto načelo predlažemo i kod negovornih usluga s dodanom vrijednosti.

Općenito držimo kako prijedlog izmjena nije cjelovito obuhvatio područje usluga s dodanom vrijednosti jer je ponovno ostalo puno praznina i nedorečenosti. Npr. i ovim prijedlogom Izmjena se ispušta iz vida kako usluge s dodanom vrijednosti nisu samo "govorne" usluge već da već 4 godine postoje i "negovorne" usluge (SMS, MMS, mobilno plaćanje) s dodanom vrijednosti.
U tom smislu potrebno je uskladiti i cjelokupno nazivlje kako bi Plan numeriranja uvažio postojeće stanje i otklonio svaku nedoumicu.

S poštovanjem,
Zdravko Markota