Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

ZAGREB, 20. studenoga 2015. – Ove subote, 21. studenoga, obilježit će se još jedan Svjetski dan televizije, a dan medija, kojeg nazivaju i ˝prozorom u svijet˝, obilježava se od  1996. odlukom Generalne skupštine UN-a. Ovogodišnje obilježavanja Svjetskoga dana televizije usmjereno je na mladu publiku. Europska radio-televizijska unija (EBU), Udruga komercijalnih europskih televizija (ACT) i briselska udruga televizijskih i radijskih distributera (EGTA) treći put zaredom ujedinjuju snage kako bi obilježili ovaj dan te su snimili videozapis koji će sutra, 21. studenoga, emitirati televizije diljem Europe, Azije, Kanade, SAD-a i Australije. Videozapis je dostupan putem poveznice  https://www.youtube.com/watch?v=nXaHScNRFFk.

 
U razvoj televizije bio je uključen čitav niz znanstvenika, od Paul Nipkowa koji je izumio prvi mehanički modul televizije pomoću kojeg je slao slike kroz žice, do Alana Campbell-Swintona i Borisa Rosinga koji su pomoću katodne cijevi kreirali televizijski sustav. U Hrvatskoj se televizijski program počeo emitirati 1956., kada je televizijska slika iz Beča preko Graza i Slovenije stigla u Zagreb. Nakon više od pet desetljeća analognog emitiranja, početak novog milenija donio je digitalni prijenos. Još u listopadu 2010. Republika Hrvatska uspješno je završila prelazak na digitalno odašiljanje TV signala i ugasila analognu televiziju kao 14. zemlja u svijetu i prva u regiji. Za hrvatske građane digitalna televizija je donijela bolju kakvoću televizijskog signala, bolju i postojanu kakvoću slike, mogućnost većeg izbora dodatnih televizijskih programa te nove usluge kao što su digitalni teletekst, interaktivne usluge, elektronički programski vodiči (EPG).
 
Za televizijske nakladnike digitalizacija je donijela povećanje pokrivenosti signalom. Također, televizijski nakladnici su dobili priliku za proizvodnju dodatnih sadržaja i programa, ali i novu konkurenciju na tržištu. Tako su bivši analogni komercijalni nakladnici RTL televizija i Nova TV plasirali nove programe RTL 2, Doma TV i RTL Kockicu, dok javna televizija odašilje još i  HRT 3 i HRT 4. Osim ovih programa, danas gledatelji mogu gledati i specijalizirane programe novih nakladnika, CMC i Sportsku televiziju. Digitalizacijom su lokalni nakladnici dobili mogućnost povećanja pokrivanja i prelazak na veću regionalnu razinu.
 
U narednih pet ili šest godina očekuje nas sljedeći val digitalizacije televizijskog signala, ovoga puta na DVB-T2 standard, koji će omogućiti još kvalitetniji signal i prijenos nekih programa u visokoj razlučivosti. Naime, zbog potrebe za dodjelom dodatnih „televizijskih“ frekvencija iz područja 694-790 MHz (pojas „druge digitalne dividende“) za usluge širokopojasnog pristupa, do kraja 2020. smanjit će se preostali raspoloživi dio spektra za mreže digitalne zemaljske televizije. Prelazak na napredniji sustav digitalne zemaljske televizije DVB-T2 osigurat će konkurentnost zemaljske distribucijske platforme u odnosu na ostale televizijske platforme u budućnosti. Također, omogućit će se povećanje kvalitete televizijske slike i zvuka, te uvođenje novih usluga. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) sudjeluje u izradi prijedloga Strategije prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 i dodjele frekvencijskog pojasa od 700 MHz (druga digitalna dividenda, DD2).  

HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.