Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Poštovani!
Nadopunio bih svoja zapažanja,pitanja i sugestije napisana u mojem komentaru od 16.11.07.sa sljedećim.Najme ovim uputama nije niti dotaknuto pitanje nadležnosti glede obavljanja nadzora i kontrole kvalitete( rokovi za otklanjanje nedostataka,puštanje u radi sl.)
No možda ovo i kaznene odredbe trebaju biti negdje drugdje i jesu li ostaje za sada otvoreno pitanje za mene.
Pozdrav!

Poštovani,
u privitku Vam šaljemo prijedlog izmjena i dopuna UPUTE O TEHNIČKIM UVJETIMA I UVJETIMA UPORABE IZGRAĐENE TELEKOMUNIKACIJSKE KANALIZACIJE.
S poštovanjem,
Miroslav Šaravanja,ing
Direktor

Dokument u prilogu: Uputa o tehnickim uvjetima prijedlog Sokol Vinkovci(1).doc

Poštovani!

Ukratko bih htio dati svoj komentar na predloženu uputu.

1.Uputom je potrebno razriješiti i neka pitanja uz postojeću SVK mrežu , kao što je obveza uklanjanja tehničkih nedostataka(kabeli nisu u posebnoj cijevi, ili nisu označeni), a koji su od većeg značaja, uklanjanja rezervnih dužina koje su duže od 30m ili koje nije moguće ostaviti u zdencu jer nema dovoljno prostora. Najme poznato je da se u nekim zdencima nalaze količine kabela kao da isti služe za skladišta i sl. što naravno nije dopustivo. Pored navedenog neki operatori ne pokazuju preveliku brigu i razumijevanje za isto jer su to» dodatni troškovi», a za funkcionalnost ih izgleda nije briga, jer ih se dovoljno ne obvezuje, kontrolira ,a niti ne sankcionira. Smatram da bi se na tom području trebala pokušati pronaći optimalna rješenja u cilju pouzdanosti i kvalitete obvezne za sve operatore koji pružaju telekomunikacijske usluge.

2.Osiguranje dostatnog slobodnog prostor u zdencima predstavlja sigurno jedan od bitnih elemenata glede cjelokupne funkcionalnosti sustava. Tako u poglavlju VII točka 5. treba ispraviti podatak za rezervnu dužinu tj. treba stajati: do 20m, a jasnije spomenuti da, s obzirom da u jednoj spojnici može biti više ulazno izlaznih kabela , a time u pravilu i više rezervnih dužina od po do 20m, se o tome vodi računa te da se tehničkim rješenjima ili idejnim projektima obvezatno definira i taj element za instaliranje određenog broja kabela kod prve montaže spojnice ili novog kabela u postojeću spojnicu i sl.
Pored navedenog potrebno je jasno razlučiti instaliranje SVK , spojnica i sl. u klasičnim odnosno DTK zdencima, jer se u klasičnim može i raditi dok DTK nisu predviđeni da se u njima i radi.

3.Za slučaj kada nema dostatnog prostora potrebno je jasnije definirati povećanje prostora uz postojeći zdenac u ili izvan zemlje, dogradnjom novog zdenca ,kabineta i sl.(VII, točka 6.)
4.Jasnije definirati razloge tj. gdje je potrebno odsijecanje PE cijevi uz stjenku zdenca, a gdje tako da se na njima može napraviti spojnica i sl. Najme do sada smo se zalagali za odsijecanje PE cijevi isključivo uz stjenke zdenca.

4.Nadležnost, kontrola kvalitete, rokovi za otklanjanje nedostataka, puštanje u rad i sl. nije definirano uputom. Smatram da je isto potrebno definirati naročito jer se radi o zahvatima u infrastrukturi koji ne podliježu u pravilu(postojeća infrastruktura kada nema posebnih zahvata u prostoru) upravno - pravnim postupcima.



Želja mi je da do usuglašene predmetne upute dođe što prije, jer će ista biti glavna okosnica u primjeni pravila struke neophodnih za izgradnju i adekvatno funkcioniranje telekomunikacijskog sustava u tangiranom dijelu, kao i u cjelini.

Poštovani,

Moj komentar je vezan za uvođenje mikrocijevnih sustava u postojeći sustav i način na koji se to radi.

Za svaku je pohvalu da se ovom Uputom konačno predviđa korištenje modularnih mikrocijevnih sustava jer su se oni pokazali ključni na FTTH projektima u gradovima, budući osiguravaju veliku fleksibilnost i nadogradnju u korisničkoj zoni.

Međutim, evo primjedba a neka se shvati kao sugestija. Mislim da su Upute još uvijek daleko od pravih potreba tržišta, ako ne danas, a onda sutra.

Pravu korisničku vrijednost a time i tržišnu Upute će dobiti kada budu mogle odgovori na pitanje: Tko će biti odgovoran za tehničku funkcionalnost starog i novog DTS-a ? Tko je ta pravna i profitna osoba na koju će telekomunikacijski operateri moći prenositi ugovorne obveze definirane s korisnicima i obrnuto, a u RH mogu biti samo strože i sve više u korist korisnika.

Uvođenje mikrocijevnih sustava ima smisla jedino ukoliko se to radi kvalitetno i sustavno, jer oni i ne trpe polovična rješenja, a to mogu potvrditi iz prve ruke s brojnih projekata.

Naime, tehnički su mikrocijevni sustavi vrlo zahtjevni, npr. probajte upuhati mikrokabel iz centralnog zdenca naselja u svaki kat zgrade od 15 stanova - obrnuto ide lakše ali traži mnogo više monter-sati). Isto tako se događa da same mikrocijevi "rade" i po nekoliko metara, ovisno o godišnjem dobu, opterečujući i ugrožavajuži optički sustav. Sve mikrocijevi ne prihvačaju sve mikrokabele, zdenci traže posebnu pažnju projektanata a vezano za mogućnost upravljanja i skladištenja velike količine optike. Posebno su ugroženi od vlage a primaju najčešće samo dvije velike vodotijesne spojnice; jednu za varenje velike količine vlakana a drugu za sustav preusmjeravanje mikrokabela. Mikrokabeli se realiziraju često bez ikakvih rasteretnih elemenata i posebnih vanjsih kabelskih zaštita, jer se smatra da tu zadaću mora odraditi mikrocijevni sustav. Dakle, radi se o jednom dinamičnom sustavu za koji se, evo, razvijaju i monitoring sustavi te predviđaju centralni upravljački centri.

Iz toga svega slijedi da se mora razmišljati o garantiranju fukcionalnosti i održavanju sustava. Uputa ne zalazi u ovu problematiku koja dakle ima svoju tehničku prirodu.

Osobno mislim da treba već jednom u RH shvatiti da se korisničko optičko vlakno mora dovesti u ravnopravnu poziciju i s vodom i strujom, a posbno na razini gradova, te se stoga optiku treba na isti način i tretirati. U svim gradovima za vodu i struju postoji netko nadležan i odgovoran, i k tome još u monopolističkoj poziciji, a optičkih sustava unutar DTS-a ima nekoliko i svi su više-manje od konkurentskih firmi, ali ako i postoji nadležnost za DTS, ne postoji nitko efektivno odgovoran, onaj koga će se moći nazvati i u 3 sata u jutro i tko će intervenirati po potrebi. U drugim europskim državama su ove odgovornosti i te kako dobro definirane i u ugovorima definirane.

Mislim da i tehnički uvjeti moraju više gledati u smjeru organizacije, funkcionalnosti i efektivnosti sustava za koji će se tada moći definirati kvaliteta i garancija.

U ovakvim radovima treba na prvo mjesto staviti korisnike sustava, te sve nadopuniti slikama i primjerima, a potom trošiti energiju u pravno-tehničke definicije i svakako paziti da one ne postanu meditacije.

Lijep pozdrav,
Petar BAŠIĆ, LEONI AG

Poštovani,

u privitku su komentari na raspravu "Izrada uputa o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe izgrađene telekomunikacijske kanalizacije"

S poštovanjem,
Amis Telekom

Dokument u prilogu: 07122007 - Komentari na javnu raspravu o uvjetima u DTK.DOC

Optima Telekom pozdravlja ovu javnu raspravu te prilaže svoje prijedloge za izmjenama i dodacima u dva dokumenta:

1. Dokument osvrta na predložene upute
2. Prijedlog izmjena i dopuna Uputa za uporabu tehnologije mikrocijevi i mikrooptike

Igor Barlek




Dokument u prilogu: OPTIMA TELEKOM dodatak i izmjene Uputa za uporabu DTK mikrocijevi.pdf

Dokument u prilogu: OPTIMA TELEKOM osvrt na DTK upute.pdf