Digitalno društvo za sve
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
U Osijeku je održan treći skup „Osobe s invaliditetom u digitalnom društvu“ na kojem se moglo čuti o izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu, posebno prilikom korištenja digitalnih sadržaja. Rješavanju će pomoći projekt „Pristupačnog web sjedišta“, koji će završiti javnom objavom metodologije izrade pristupačnih internetskih stranica.
ZAGREB, 11. listopada 2019. – U Osijeku, u prostoru Gradske četvrti Gornji grad, u četvrtak 10. listopada održan je treći skup „Osobe s invaliditetom u digitalnom društvu“, koji su zajednički organizirali Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Skup je okupio predstavnike udruga osoba s invaliditetom iz cijele Hrvatske, operatora telekomunikacijskih usluga, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Povjerenice za osobe s invaliditetom i mnoge druge s ciljem podizanja svijesti društva o izazovima s kojima se danas, u digitalno doba, susreću osobe s invaliditetom, kao i ponuditi neka rješenja koje svakodnevni život mogu učiniti lakšim i jednostavnijim.
FER i HAKOM su predstavili rad na zajedničkom projektu „Pristupačnog web sjedišta“ koji ne samo da u potpunosti ispunjava standard pristupačnosti propisan "Zakonom o pristupačnosti", koji to regulira za sva tijela javnog sektora najkasnije do 23. rujna 2020., nego predstavlja i korisne funkcionalnosti kao rezultat istraživanja stvarnih potreba osoba s invaliditetom iz Hrvatske. Projekt će završiti javnom objavom metodologije izrade pristupačnih internetskih stranica, što će moći koristiti svi oni koji svoja web mjesta žele učiniti što pristupačnijima, uvažavajući prikupljena znanja i potrebe osoba s invaliditetom tijekom istraživanja. „HAKOM kao regulator koji uz temeljne zadaće posebnu pažnju posvećuje i ranjivim skupinama korisnika, od djece, osoba starije životne dobi do osoba s invaliditetom, uvijek želi sa svojim partnerima, u ovom slučaju s FER-om, dati dodatnu vrijednost svojim projektima i učiniti ih što korisnijim za čitavo društvo, a ne samo za HAKOM“, izjavio je ovom prilikom Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a.
Skup je bio i mjesto razmjene iskustava predstavnika udruga osoba s invaliditetom i operatora kako bi se kontinuiranim dijalogom napravili pomaci u pristupačnosti pristupa uslugama digitalnog društva, a državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić je okupljenima održao prezentaciju o Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, koji obuhvaća oko 2300 različitih internetskih stranica u Republici Hrvatskoj i daje jasne rokove do kad one moraju biti pristupačne za sve, uključujući i osobe s invaliditetom i teškoćama prilikom pristupa digitalnim sadržajima na internetu.
Više o pristupačnom web sjedištu može se naći na
http://usluge.ict-aac.hr/pristupacni-web-2/o-projektu/
# # #
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9
10110 Zagreb
Tel. + 385 (0)1 700 70 07
Fax. + 385 (0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi:
http://www.hakom.hr
O HAKOM-u:
HAKOM (
www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.