Hakom - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Na konferenciji se razgovaralo o mogućnostima koje nova tehnologija može potaknuti, a završni dio bio je rezerviran za panel raspravu na temu „5G kao poluga gospodarstva“ na kojoj su sudjelovali Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Davor Majetić, generalni direktor HUP-a, Ivan Brezak Brkan, novinar, osnivač portala Netokracija i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.
 

ZAGREB, 23. rujna 2019. – U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) održan je drugi “5G dan”, konferencija koja je okupila predstavnike institucija, akademske zajednice, investitore, predstavnike proizvođača opreme i medije s ciljem isticanja prednosti uvođenja nove 5G tehnologije koja donosi cijeli novi niz primjena u različitim područjima kao što su automobilska industrija, zdravstvo, poljoprivreda, industrijska proizvodnja i drugo. Za razliku od prve konferencije koja je u svom fokusu imala tehničke mogućnosti 5G-a, ova konferencija bila je usmjerena na primjenu 5G koja će doprinijeti razvoju gospodarstva Republike Hrvatske.

Pozdravne riječi u ime HAKOM-a uputio je predsjednik Vijeća Tonko Obuljen koji se u svom izlaganju osvrnuo na aktivnosti koje je HAKOM poduzimao u razdoblju od prethodne konferencije.

- Bavili smo se radiofrekvencijskim spektrom, iako nacionalni plan djelovanja još uvijek nije donesen mi radimo kao da je donesen pa smo tako dodijelili dozvole za multiplekse u DVB-T2 standardu, a računamo da će nam druga digitalna dividenda biti na raspolaganju negdje koncem sljedeće godine ili najkasnije početkom 2021. Uskoro ćemo izaći s javnom raspravom na kojoj od svih vas želimo čuti kako bi sa frekvencijama trebali postupati, a povratne informacije očekujemo ne samo od operatora nego i od ostalih dionika na tržištu. – naglasio je Obuljen. Kao bitnu stavku u cijelom procesu istaknuo je 5G sigurnost kao nešto o čemu se mora razgovarati, a u što su uključene sve resorne institucije. Što se pak budućnosti same konferencije tiče, ˝5G dan˝ organizirat će se sve dok tehnologija u potpunosti ne zaživi, istaknuo je Obuljen te je naglasio kako je intencija da Hrvatska bude jedna od naprednijih europskih zemalja po razvoju ove tehnologije.

Prof. Ivana Podnar Žarko sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva, koja vodi istraživačku grupu koja se bavi internetom stvari (IoT), u svom je izlaganju govorila o primjeni 5G tehnologije u kontekstu pametnih gradova, gdje s obzirom na veliki broj mogućih primjena rješenja s područja interneta stvari i velikog potencijala različitih uređaja imamo i veliku gustoću takvih uređaja. 5G mreža tako dolazi do svoje pune snage i pokazuje svoju korisnost za buduće vizionarske aplikacije, a građanima i gradskim službama potrebno je ponuditi cijeli niz korisnih aplikacija da bi im svakodnevni život bio ugodniji, naglasila je Podnar Žarko, koja je prezentirala trenutne aplikacije koje imamo a koje možemo okarakterizirati kao IoT aplikacije. Za razliku od tih aplikacija koje djeluju zasebno, u budućnosti je potrebno stvoriti jedan eko sustav usluga koji  idu u smjeru pametnih gradova, koje će omogućiti da se infrastruktura iz različitih područja na jedinstven način unificirano integrira. Takva rješenja izazov su na nivou Europe i svijeta, a na takvom projektu koji omogućuje integraciju različitih infrastruktura i programskih rješenja, naziva SymbIoTe, radilo se protekle tri godine. U projektu vrijednom sedam milijuna eura sudjelovalo je 15 različitih institucija, među njima i FER, istaknula je prof. Podnar Žarko. Konačan produkt trogodišnjeg rada je softverski proizvo, koji omogućuje integraciju različitih programskih rješenja i kao jedinstveni eko sustav može raditi na nivou grada, ali i cijele države i Europe.

Tomislav Lugarić iz tvrtke ˝Rimac Automobili˝ održao je izlaganje na temu  predavanje „100 inženjera u Vašem autu“, naglasivši kako je smjer razvoja telemetrije i njihovog automobila u velikoj mjeri odredilo odbacivanje električne arhitekture u kojoj je svaka žica išla na jednu kutiju, a uvođenje naprednih komunikacijskih mreža omogućilo je dolazak do jedne arhitekture gdje su sve elektroničke jedinice u autu spojene u komunikacijsku sabirnicu i na njoj postoje dobro definirani i strukturirani podaci. U samim početcima razvoja telemetrijskih sustava u Rimac Automobilima razvijali su se jednostavni near realtime sustavi, a prvi sustav bio je pokušaj replike onoga što imaju u Formuli 1. U sljedećoj fazi korišten je sustav grafana, kroz koji se počeo kristalizirati dijagnostički alat. Tko će danas nositi ključeve vozila kad možemo imati mobitel, preko njega vidjeti gdje nam je auto, vidjeti koliko je napunjen, u kojem će trenutku biti pun, rashladiti ga? Trenutno možemo vidjeti funkcionira li nam dobro pogon, možemo li otkloniti probleme dok je auto na stazi, možemo udaljeno pomagati testnom i servisnom timu, detektirati puknuće osovine i pripremiti rezervni dio. Zanimljivu vožnju ili problem možemo pohraniti i slati međusobno bez USB-ova, stickova, CD-ova i foldera. Želimo razviti to da sve podatke možemo prikazivati u stvarnom vremenu, pohraniti ih u cloudu, dodavati audioveze, koristiti umjetnu inteligenciju za analizu ponašanja komponenti. Uz 5G želimo M2M sustav pretvoriti u sustav za daljinsku prisutnost te svim inženjerima omogućiti da budu dio vožnje, naglasio je Lugarić.    

Inovator iz tvrtke CircuitMess te kreator igrače konzole MAKERbuino Albert Gajšak, u sklopu izlaganja na temu ˝Kako pokrenuti tech startup u Hrvatskoj i ostati (donekle) normalan”, govorio je o svojim iskustvima o pokretanju startupa te je istakao kako je prvi MAKERbuino složio iz zabave. Zbog napredaka u tehnologiji današnja generacija ima nebrojene mogućnosti, i ako nešto želiš trebaš samo imati volju da bi nešto naučio, istaknuo je Gajšek.

Srđan Kovačević iz Orque održao je izlaganje na temu „Remote reality”, a „Umjetna inteligencija i 5G tehnologija – glavni pokretači digitalizacije”, bila je tema izlaganja Bojana Jerbića s FSB-a, koji je pokazao kako umjetna inteligencija mijenja naše društvo i koje su njene mogućnosti. „Novi pogled na svijet koji nas okružuje“, bila je tema izlaganja Ivana Rajkovića, predstavnika Spectre, koji je govorio o virtualnoj stvarnosti, dok su izlaganje na temu „DetectIt”, održali Antun Drobnjak, Dorian Farkaš i Patrik Vuković iz GVG Firefighters, koji su predstavili rješenje za spas šuma, a riječ je o uređaju koji koristi senzore kako bi detektirao požare.

„Osatina poljoprivreda budućnosti“, bila je tema izlaganja Domagoja Alegića  iz Osatina grupe d.o.o., kompanije u kojoj su tvornice automatizirane, a svi traktori i radni strojevi međusobno povezani uz GPS.  Završni dio konferencije bio je rezerviran za panel raspravu na temu „5G kao poluga gospodarstva“ na kojoj su sudjelovali Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Davor Majetić, generalni direktor HUP-a, Ivan Brezak Brkan, novinar, osnivač portala Netokracija i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a. Do kraja godine izradit će se tzv. strateški dokument ˝Digitalizacija gospodarstva˝, a neka druga ministarstva u ovom trenutku rade strateški dokument ˝Digitalizacija lokane i centralne države˝, najavio je u završnom obraćanju ministar Horvat. Glavni zaključak panela je da je potrebno stvoriti investicijski potencijal smanjenjem naknada kako bi se ulaganjem u 5G mrežu otvorile prilike razvoju hrvatskog gospodarstva i kako bi hrvatske kompanije dobile priliku ravnopravno se natjecati s ostatkom Europe.

HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.