Optimistični rezultati tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2011. godinePRIOPĆENJE ZA MEDIJEU trećem tromjesečju tržište je poraslo za nešto više od 11 posto. Govorne usluge i dalje su temeljni element, no rezultati istraživanja pokazuju da podatkovni promet sve više dobiva na važnosti. ZAGREB, 2. studenog 2011. – Elektroničke komunikacije u Republici Hrvatskoj nalaze se u stanju ubrzanih promjena kao posljedice brzog napretka tehnologije i pojave čitavog niza novih usluga. Unatoč činjenici da je govor osnovna komunikacijska usluga, sasvim je jasno da podatkovni prijenos sve više dobiva na važnosti. Slijedom navedenog prihod od usluga pristupa internetu sve značajnije sudjeluje u ukupnom prihodu tržišta elektroničkih komunikacija. Unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama ukupan prihod tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2011. godine raste za nešto više od 11 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Trenutno se većina prihoda na tržištu ostvaruje od telefonskih usluga. Međutim, u skladu s trendovima na tržištu, protekla razdoblja obilježila je povećana potražnja za korištenjem usluge širokopojasnog pristupa internetu. Takav pozitivan trend se nastavio i u trećem tromjesečju koje bilježi porast broja priključaka za nešto više od 9 posto u razdoblju od godine dana. Za dinamiku ovog dijela tržišta najzaslužniji su omjer cijena i kvaliteta usluge, porast korištenja interneta u općem smislu, povećana dostupnost interneta te stalno rastuća svijest korisnika o internetu kao izvoru poslovnih informacija, kao i zabavnih i ostalih sadržaja. Isto su tako zaslužne i regulatorne mjere koje je HAKOM provodio u interesu operatora i korisnika. Prema prikupljenim podacima HT je zadržao vodeći položaj u dijelu koji se odnosi na pružanje telefonskih usluga u nepokretnoj komunikacijskoj mreži. S druge su strane regulatorne mjere HAKOM-a istovremeno utjecale na porast udjela novih operatora koji korisnicima pružaju telefonske usluge u nepokretnoj mreži – iz razloga što su operatori od srpnja 2011. godine u mogućnosti ponuditi telefonske usluge korisnicima uz jedan račun umjesto dotadašnja dva računa. Operatori danas uobičajeno nude pakete vezanih usluga, odnosno govor, podatke i televiziju u jednom paketu. Od 2011. godine HAKOM prikuplja informacije o broju paketa usluga te je prema zadnjim dostupnim podacima ukupan broj korisnika paketa iznosio 250.034, odnosno 29,6 posto od ukupnog broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu. S obzirom da je s točke gledišta korisnika navedeni način korištenja povoljniji i jeftiniji, za očekivati je da će se broj korisnika paketa (kao i ponuda operatora) u tom smjeru povećavati. I na tržištu telefonske usluge u pokretnim mrežama nastavlja se trend rasta broja korisnika kao i ukupnih prihoda na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine. To je prvenstveno rezultat pozitivnog tržišnog natjecanja kao i djelovanja trećeg operatora na snižavanje cijena telefonskih usluga u pokretnoj mreži. Broj korisnika na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine iznosi 5.422.339 što čini povećanje od 3,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje 2011. godine. Povećanje djelotvornog tržišnog natjecanja na tržištima pokretnih i nepokretnih komunikacija očituje se i u porastu broja prenesenih brojeva kojih je na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine u pokretnim mrežama bilo 269.865, odnosno 9,7 posto više u odnosu na drugo tromjesečje 2011. godine, a u nepokretnim mrežama 573.714, odnosno 4,4 posto više u odnosu na drugo tromjesečje 2011. godine. Sve više krajnjih korisnika pored telefonske usluge i usluge širokopojasnog pristupa internetu koristi i uslugu IPTV-a. Praćenjem novih trendova na tržištu HAKOM je uvidio potrebu za prikupljanjem dodatnih podataka vezanih uz uslugu televizije kako bi što vjerodostojnije prikazao stanje na tržištu. Od približno jedan i pol milijuna kućanstava s TV uređajem u Republici Hrvatskoj trenutno oko 40 posto koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora. Ostalih 60 posto televiziju prati isključivo putem digitalne zemaljske televizije. Samim time očito postoji potencijal od oko 60 posto kućanstava koja su teoretski spremna dodatno plaćati za neke televizijske usluge ili sadržaje te je vrlo vjerojatno da će broj televizijskih priključaka putem drugih tehnologija rasti. Temeljem službenih podataka HAKOM-a o stanju tržišta elektroničkih komunikacija na kraju trećeg tromjesečja 2011. godine može se zaključiti da tržište elektroničkih komunikacija bilježi stalni porast vrijednosti i to kroz sve vrste usluga. Isto se očekuje i u razdobljima koja slijede. Tomu će pridonijeti ubrzane promjene na tržištu elektroničkih komunikacija kao posljedica brzog napretka tehnologije te regulatorne mjere koje HAKOM provodi u interesu razvoja tržišnog natjecanja. Informacije o stanju tržišta mogu se pronaći i na internetskim stranicama HAKOM-a: default.aspx?id=60 # # # Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte: Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) Jurišićeva 13 10000 Zagreb Tel. + 385 (0)1 489 6000 Fax. + 385 (0)1 4920 227 Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: https://www.hakom.hr Za postavljanje pitanja potrebna je registracija. O HAKOM-u: HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga. Agencija štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora raznolikih komunikacijskih i poštanskih usluga po prihvatljivim cijenama, definira održive konkurentne uvjete operatorima i davateljima usluga uz pravedne uvjete za povrat investicija te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kvaliteti života u RH upotrebom modernih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, podržavanje rasta investicija i inovacija u tržište elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, osiguravanje učinkovitog korištenja ograničenih resursa, ubrzanje rasta širokopojasnih proizvoda i usluga, osiguravanje pristupačne ponude komunikacijskih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, definiranje i implementiranje učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih kompetencija reguliranja tržišta. |