HAKOM spreman na izazove tržišta elektroničkih komunikacija

Završeno je predstavljanje rezultata IPA programa Europske Unije usmjerenog na tehničku pomoć i razvoj operativne sposobnosti Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.
 
ZAGREB, 15. rujna 2011. – U organizaciji Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj jučer su predstavljeni rezultati projekta pod nazivom „Jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije”. Okupljenima se obratio Miljenko Krvišek, predsjednik Vijeća HAKOM-a te Dimitrios Kalogeras, predstavnik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj nakon čega je održana panel rasprava pod nazivom: „Perspektive regulacije nove generacije telekomunikacijskih mreža u Republici Hrvatskoj”. Sudionici panel rasprave bili su: Juraj Mužina, član Vijeća HAKOM-a, Domagoj Jurjević, rukovoditelj Odjela analize tržišta u HAKOM-u, Siniša Đuranović, operativni direktor HT-a, Igor Barlek, rukovoditelj Odjela interkonekcije i regulatornih poslova i prokurist Vipneta, Goran Jovičić, član Uprave Optima Telekoma te prof.dr.sc. Gordan Ježić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
 
Okupljeni su razgovarali o troškovima pristupa mrežama nove generacije – NGN, o održavanju neutralnosti mreže te o troškovnoj učinkovitosti. Također je bilo riječi o javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnim lokacijama te o ujednačenim tarifama za osnovne telefonske usluge. Okupljeni su se složili kako je važno dodatno ulagati u razvoj IT tehnologije s ciljem poticanja tržišnog natjecanja i otvaranja novih radnih mjesta.
 

Miljenko Krvišek, predsjednik Vijeća HAKOM-a istaknuo da je agencija svjesna važnosti ulaganja u razvoj kapaciteta i vlastitih sposobnosti s ciljem postizanja izvrsnosti u regulaciji tržišta elektroničkih komunikacija, što se postiže kvalitetnom pripremom za regulatorne izazove koje donosi mreža slijedeće generacije. Također je istaknuo kako se HAKOM počeo pripremati za kreiranje poticajne regulacije za usluge i za mrežu, koja će poticati inovacije kao dio nacionalne strategije. Gospodin Krvišek se također osvrnuo i na stanje na tržištu elektroničkih komunikacija te je istaknuo kako se mijenja  karakter konkurencije na tržištu: na infrastrukturu (mrežu) i usluge. „Pokretanje investicija u RH ne može se očekivati od samog sektora. Poznato je da je konkurencija generator investicija te da upravo konkurencija, a ne javni interes tjera privatni kapital na investicije.“ – zaključio je Krvišek. 
 
Dimitrios Kalogeras, predstavnik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj naglasio je kako je jedan od zadanih ciljeva Digitalne agende za Europu uvođenje broadbanda brzine iznad 100 Mbps1 u najmanje 50 posto europskih kućanstava do 2020. godine. „Pri pružanju usluga elektroničke komunikacije putem interneta svakako treba voditi računa i o socijalnoj uključenosti, odnosno o ravnopravnom osiguravanju pristupa internetu svim članovima zajednice“ – istaknuo je Kalogeras te je ukazao na značajan napredak u Hrvatskoj na tržištu elektroničkih komunikacija koji se i dalje treba nastaviti.

 
Prema istraživanju tržišta provedenom u sklopu projekta, gotovo 70 posto kućanstava u RH ima pristup internetu, od čega 76 posto koristi širokopojasni pristup internetu. Širokopojasni pristup internetu putem ADSL tehnologije pristupa je najzastupljeniji način pristupa internetu, a iza toga slijede pristupi putem kabelskih mreža te ostale tehnologije pristupa. Vrlo velik broj priključaka se ostvaruje i putem mobilnih mreža te je prema posljednjim podacima iz drugog tromjesečja broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem pokretnih mreža dosegnuo 8,91% gustoće u odnosu na broj stanovnika RH, a što je iznad prosjeka EU.
 
Više informacija o projektu:
Projekt se provodio u okviru pretpristupnog programa Europske unije za Hrvatsku - EU IPA 2007-2009 u okviru projekata  nabave opreme i tehničke pomoći, čija ukupna vrijednost iznosi 4,1 milijun eura. Provedba projekta tehničke pomoći u vrijednosti od gotovo 700 tisuća eura službeno je započela u ožujku 2010. godine, a trajala je 18 mjeseci, do rujna 2011. godine. Projekt je bio usmjeren na podršku operativnoj sposobnosti HAKOM-a i osiguranje sposobnosti nadziranja provedbe pravne stečevine EU-a. Svrha projekta bila je nastaviti pružati određena stručna znanja i poboljšati sposobnost zaposlenih kroz izradu strategije razvoja ljudskih potencijala i provedbu potrebne izobrazbe. Projekt je rezultirao izradom analiza mjerodavnih tržišta, regulatornog računovodstva i ostalih područja od interesa. Pored toga, projekt je pridonio razvoju stručnih znanja na području djelovanja HAKOM-a te poboljšanju operativnih kapaciteta zaposlenika regulatora te drugih dionika.
 
 
                                                                                                          # # #
 
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
 
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM)
Jurišićeva 13
10000 Zagreb
Tel. + 385 (0)1 489 6000
Fax. + 385 (0)1 4920 227
 
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: https://www.hakom.hr
Za postavljanje pitanja potrebna je registracija.

 

 
O HAKOM-u:
 
HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga. Agencija štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora raznolikih komunikacijskih i poštanskih usluga po prihvatljivim cijenama, definira održive konkurentne uvjete operatorima i davateljima usluga uz pravedne uvjete za povrat investicija te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kvaliteti života u RH upotrebom modernih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, podržavanje rasta investicija i inovacija u tržište elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, osiguravanje učinkovitog korištenja ograničenih resursa, ubrzanje rasta širokopojasnih proizvoda i usluga, osiguravanje pristupačne ponude komunikacijskih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, definiranje i implementiranje učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih kompetencija reguliranja tržišta.