HAKOM otvorio ponude za preostalu „digitalnu dividendu“

 
ZAGREB, 28. listopada 2013. – HAKOM je na javnom otvaranju u postupku dražbe radiofrekvencijskog spektra otvorio dvije zaprimljene ponude za preostalu „digitalnu dividendu“, ukupno 20 MHz, koji trenutno nisu dodijeljeni. Ponude su predali VIPnet i Hrvatski telekom. Za frekvencijski blok A (801-806/842-847 MHz) VIPnet je ponudio 110.144.999 kuna, dok je ponuda HT-a iznosila 105.110.000 kuna. Za frekvencijski blok B (806-811/847-852 MHz) ponudu je predao samo HT, a ponuđeni iznos je 105.652.000 kuna. Konačna odluka HAKOM-a o dodjeli dozvola uslijedit će nakon analize i provjere ponudbene dokumentacije, što se očekuje u prvoj polovici studenog. Kriterij odabira ponude po frekvencijskom bloku je najviša ponuđena cijena na dražbi.
 
Na javnoj dražbi su se nudila dva frekvencijska bloka od po 2x5 MHz za pružanje komunikacijskih usluga temeljenih na „tehnologiji dugoročnog razvoja“ (LTE), uz jednokratnu naknadu po bloku od minimalno 105 milijuna kuna, za što su operatori podnosili ponude. Osim jednokratne naknade, operatori su imali izbor platiti ukupan iznos godišnjih naknada za uporabu radijskih frekvencija odmah ili u jednakim godišnjim ratama do isteka dozvole 2024. godine. Cjelokupnu uplatu godišnjih naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra u iznosu od 65 milijuna kuna je kao način plaćanja izabrao VIPnet, dok bi HT sljedećih 11 godina plaćao 8 milijuna kuna godišnje. U slučaju dodjele bloka A VIPnetu i bloka B Hrvatskom telekomu, koja se može očekivati početkom sljedećeg mjeseca, državni proračun bi u ovoj godini neplanirano bio bogatiji za gotovo 290 milijuna kuna. Ukupni prihod državnog proračuna od naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra za čitavo područje „digitalne dividende“, do isteka dozvola 2024., iznosit će preko milijardu kuna.
 
Podsjetimo, krajem prošle godine HAKOM je proveo javni poziv za dodjelu čitavog raspoloživog radiofrekvencijskog spektra „digitalne dividende“ zainteresiranim operatorima mreža pokretnih komunikacija, 60 MHz između 791 MHz i 862 MHz, raspoređenih u tri jednaka bloka od po 2 x 10 MHz. Tada su se javili Hrvatski telekom  i VIPnet, a Tele2 nije iskazao interes. Stoga je HAKOM na javnom pozivu dodijelio ukupno 40 MHz dvama najvećim operatorima, a treći frekvencijski blok od po 2 x 10 MHz je ostao nedodijeljen. Pri tome je Državni proračun izravno uprihodio 332 milijuna kuna, a od godišnjih naknada će se do isteka dozvola 2024. godine uplatiti dodatnih 352 milijuna. Dodjelom čitave „digitalne dividende“, osim sredstava koje država ubire temeljem izdanih dozvola, očekuju se i povećana ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa interneta u mrežama pokretnih komunikacija. Frekvencijsko područje „digitalne dividende“ pogodno je za pokrivanje velikih površina s manjom gustoćom stanovnika, čime se može bitno smanjiti jaz između razvijenih urbanih i nerazvijenih ruralnih područja u pogledu gustoće širokopojasnih priključaka internetu, a to je i jedan od ciljeva ne samo Europske Unije („Digitalna Agenda 2020“), nego i dio nacionalnog programa razvoja širokopojasnog pristupa internetu.
 

 

HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga. Agencija štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora raznolikih komunikacijskih i poštanskih usluga po prihvatljivim cijenama, definira održive konkurentne uvjete operatorima i davateljima usluga uz pravedne uvjete za povrat investicija te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kvaliteti života u RH upotrebom modernih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, podržavanje rasta investicija i inovacija u tržište elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, osiguravanje učinkovitog korištenja ograničenih resursa, ubrzanje rasta širokopojasnih proizvoda i usluga, osiguravanje pristupačne ponude komunikacijskih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, definiranje i implementiranje učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih kompetencija reguliranja tržišta.